Slatko blago sa planine pune lekovitog bilja

Pčelar Velimir Kotujić već gotovo 45 godina čuva pčele u podnožju Rtnja, a njegov med danas nosi oznaku geografskog porekla i stiže do kupaca širom Srbije.

Među brojnim izlagačima na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, pažnju posetilaca privukao je i štand pčelara iz boljevačkog kraja, gde se mogao probati čuveni rtanjski med – proizvod koji poslednjih godina sve više dobija na značaju zahvaljujući oznaci geografskog porekla i specifičnom ukusu koji duguje netaknutoj prirodi istočne Srbije.

Pčelar Velimir Kotujić iz Boljevca kaže da je u pčelarstvu više od četiri decenije i da je sve počelo sa nekoliko košnica.

– Više od pola života sam pčelar. Počeo sam sa par košnica, a vremenom smo stigli i do 200. Sada imamo oko 120 košnica na pčelinjaku – priča Kotujić.

Rtanjski med kao zaštićen brend

U priču o sertifikaciji rtanjskog meda uključio se pre šest godina, dok se ozbiljna sertifikacija sprovodi poslednje tri godine, u saradnji pčelara i lokalnih samouprava.

– U tome učestvuje oko 15 pčelara iz naše opštine i dvadesetak sa teritorije Sokobanje. Danas je rtanjski med veoma prepoznatljiv i retko ko kaže da nije čuo za njega – objašnjava on.

Posebnost ovog meda nije samo u geografskom poreklu, već i u prirodi sa koje pčele sakupljaju nektar.

– To su prirodne livade, šume, divlje voće, trnjine, divlje kruške… Zbog toga je med specifičan po ukusu, gustini i malom procentu vode. Upravo to mu daje kvalitet – kaže Kotujić.

Najviše proizvodi livadski poliflorni med, dok u pojedinim godinama pčele sakupljaju i takozvanu medljiku, odnosno šumski med.

– Taj med je pun minerala, dobar je za sportiste i jačanje imuniteta. Pčele ga sakupljaju sa lišća i drveća – dodaje.

Više od sto vrsta polena u jednoj tegli

Prema analizama novosadskog Prehrambenog instituta, u rtanjskom medu može se pronaći između 90 i 110 različitih vrsta polena, dok se na području Rtnja nalazi čak oko 600 medonosnih biljaka.

– Zato je Rtanj jedno od najpoznatijih područja kada je reč o medonosnom bilju – ističe Kotujić.

Berba sertifikovanog livadskog meda traje od početka juna do sredine avgusta, dok se bagremov med sakuplja u maju. Ipak, pravila sertifikacije su stroga.

– Ako lipovog polena ima više od dozvoljenog procenta, onda taj med više ne može da nosi sertifikat našeg livadskog meda – objašnjava on.

Kupci se vraćaju zbog ukusa

Najveći deo meda prodaje direktno na pčelinjaku, ali i putem interneta. Iako su troškovi dostave visoki, kupci se vraćaju upravo zbog specifičnog ukusa.

– Na sajmu mi prilaze ljudi koji kažu da su kupili naš med pre dve godine i da su došli ponovo baš zbog tog ukusa. To znači da su prepoznali kvalitet – kaže Kotujić.

Rtanjski med može se kupiti i u Turističkoj organizaciji Boljevac, hotelu „Ramonda“ na Rtnju, kao i u prodavnicama zdrave hrane u Nišu i Beogradu.

Iako zasad nema organizovanog izvoza, med je već stizao i do kupaca iz inostranstva.

– Bilo je ljudi iz Holandije koji su kupovali med ovde na sajmu. Znači da je naš med već prešao granice Srbije – kaže on.

Med nije lek, ali je dobar saveznik zdravlja

Kotujić naglašava da med ne treba posmatrati kao čudotvorni lek, ali da ima važnu ulogu u svakodnevnoj ishrani.

– Ne treba preterivati, ali kašičica meda svako jutro može mnogo da znači. Najbolje je rastvoriti ga u mlakoj vodi. Daje energiju, vitamine i pomaže organizmu – objašnjava.

Pčelinji proizvodi kod njih nalaze primenu i van ishrane. Njegova ćerka trenutno razvija proizvodnju prirodnih sapuna u kojima koristi med, propolis i polen.

– Med ima dobar uticaj na kožu, a propolis je poznat kao prirodni antiseptik – dodaje pčelar iz Boljevca.

Za Velimira Kotujića, pčelarstvo nije samo posao, već način života.

– Pčelarstvo me drži aktivnim. Tera vas da se krećete, budete u prirodi i ne dozvolite sebi da ostarite – kaže kroz osmeh.

Tekst i fotografije: Aleksej Buila

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored