Smotavci buše šljive i dunje

 Tokom jula meseca zasadi dunja se nalaze u različitim fazama razvoja plodova. Nakon berbe primarnih domaćina, breskvin smotavac (Cydia molesta) i šljivin smotavac (Grapholita funebrana) sele se u zasade dunje. U zasadima dunja tokom jula na feromonskim klopkama beleže se i ulovi jabukinog smotavca (Cydia pomonella). U cilju zaštite plodova od larvi ovih štetočina i njihovog ubušivanja u plodove dunje, preporučuje se primena insekticida:

Affirm opti (emamektin-benzoat) u količini 2 kg/ha.

Šljivin smotavac (Grapholita funebrana)

 Zasadi šljiva se nalaze u različitim fazama razvoja, od faze razvoja plodova do faze početak obojavanja ploda do – obojavanje skoro završeno. U fazi sazrevanja plodova, uz najavljeno nestabilno vreme sa padavinama, šljiva je osetljiva na rizik od infekcije prouzrokovačem truleži plodova (Monilinia spp.). U cilju zaštite plodova pre najavljenih padavina preporučuje se primena nekog od fungicida:

Flux (a.m.fludioksonil) u količini 1 l/ha (karenca 3 dana, MBT 2), ili

Signum (a.m.boskalid+piraklostrobin) u količini 0,75 kg/ha (karenca 3 dana, MBT 3).

 U toku je intenzivno polaganje jaja i piljenje larvi druge generacije šljivinog smotavca (Grapholita funebrana). U cilju suzbijanja ove štetočine preporučuje se primena insekticida sa kraćom karencom uz kontrolu maksimalnog broja tretmana u toku jedne vegetacije i to:

Affirm opti (a.m. emamektin-benzoat) u količini 2,5 kg/ha (karenca 7 dana, MBT 3), ili

Grom (a.m. lambda-cihalotrin) u koncentraciji 0,03 % (karenca 14 dana, MBT 2).

 U zasadima u kojima je berba u toku ili se očekuje narednih nekoliko dana ne preporučuje se sprovođenje hemijskih mera zaštite.

Piše: Dipl. inž. Aleksandar Zdravković

20 DŽEPNIH KNJIGA

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra