Berba šljiva u Šumadiji počela je na lokalitetima koji su na nižim nadmorskim visinama. Trenutno se beru čačanska rana i čačanska lepotica, koje su najzastupljenije sorte u šumadijskim šljivicima. Stručnjaci kažu da je rod ove godine izuzetan, a da li će proizvođači biti zadovoljni, znaće se na kraju sezone.
Prema rečima Danka Petrovića, savetodavca za voćarstvo i vinogradarstvo u PSSS Kragujevac, ove sezone beleže se prinosi od 25 do 30 tona šljive po hektaru, a na pojedinim parcelama i do 35 tona. U estrenzivnim zasadima, rod je takođe više nego dobar.

– U našim šljivicima čačanska rana je veoma zastupljena sorta i berba je u punom jeku. Uskoro kreće i berba šljiva koje su namenjene za industriju i preradu za destilerije. Čačanska lepotica je jedna od najzastupljenijih, i ona već polako počinje da se bere. Ona je prvenstveno stona sorta, ali koristi se i za preradu. Prinos je veliki ove godine, ali cene za sada nisu obećavajuće za proizvođače. Videće se još tokom berbe kakva će biti situacija, jer to uvek zavisi od ponude i potražnje – kaže Danko Petrović, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u PSSS Kragujevac.
On dodaje da ukoliko izvoznici nađu mogućnost da prodaju šljivu u nekoj od stranih zemalja, veliki broj hladnjača bi brzo krenuo put Evrope. Trenutna cena šljive u otkupu je od 40 do 50 dinara po kilogramu.
– Kvalitet šljive je ove godine odličan i imamo ozbiljne proizvođače, a kakva će na kraju sezona biti po proizvođače, pokazaće vreme – kaže Petrović.

Berba šljiva Srbiji će trajati sve do početka septembra. Tada će se plavi plodovi brati na višim nadmorskim visinama. U Šumadiji to su šljivici na obroncima Rudnika, Gledićkih planina, Venčaca i Bukulje. Prema statističkim podacima u Šumadiji ima oko 4 miliona stabala ovog voća, koje je dominantno u odnosu na ostale.
Petrović naglašava i da podele sorti šljiva u zavisnosti od njihove primene, da li su one stone, rakijske ili industrijske, nisu više tako stroge.
– Recimo, čačanska rana je tipična stona sorta. Međutim, ona može da ide u preradu i za vrlo lepu rakiju. Nije izdašna, ali ukus i miris rakije je više nego dovoljan. Može da se koristi za kupaže. Crvena ranka se retko jede sveža i izuzetno je tražena u destilerijama. Daje rakiju vrhunskog kvaliteta, koja se koristi u kupažama. Čačanska rodna ima izuzetno visok sadržaj suve materije i to je svrstava u industrijske sorte. Ali često se jede sveža, jer je veoma slatka. Najtraženija je za pravljenje pekmeza i džema. Pogodna je i za sušenje i za rakiju. Jedna od dominantnijih stranih sorti u šumadijskim šljivima je stenlej. Koristi se za sve namene i visokorodna je sorta – kaže Danko Petrović.
Biljana Nenković
Foto: Biljana Nenković