Bašte su u avgustu pune svega, ni najgore zakeralo ne može da smisli vrstu koju vredne i umešne baštovanke ne gaje. Od paprike i paradajza, preko patlidžana i lekovitih i začinskih biljaka po krajevima povrtnjaka. Tu su i blitva i zelje koji se „sami seju“. Botanički, blitva je dvogodišnja biljka, po selima je ima u skoro svakoj bašti i kada se jednom poseje, na istom mestu raste više godina.
Blitva mnogoma nije omiljeno povrće. Domaćice je retko pripremaju, jer njeno varivo ne prija kao obareni mladi spanać, iako po ukusu na njega podseća. Od nje se obično prave pite zeljanice ili se dodaje u sir pa se sirnica obogaćuje vlaknima i još mnogo čime. A, šta je to – još mnogo čime?
Čuva srce, štiti kosti, pomaže varenje
Blitva je prepuna hranljivih sastojaka koji mogu da smanje šećer u krvi, a njena vlakna pomažu u održavanju zdravih nivoa glukoze. To je niskokalorično povrće koje obiluje magnezijumom, gvožđem, kalijumom i vitaminima A, C i K. Njeni tamnozeleni listovi spadaju u grupu vrlo hranjivih namirnica u ljudskoj ishrani koje kriju mnogostruke dobrobiti za naše zdravlje. Samo jedna šolja (175 grama) obarene blitve sadrži 35 kalorija, 3,3 grama proteina, 7 grama ugljenih hidrata, 3,7 grama vlakana, što je 15 odsto dnevnih potreba organizma, 27 procenata kalijuma, 22 odsto gvožđa, 29 procenata mangana, 38 odsto magnezijuma, 14 procenata bakra, 10 odsto kalcijuma, vitamina A – 214 odsto referentnog dnevnog unosa (RDI), vitamina C – 53 procenata, vitamina E – 17 odsto i vitamina K 7 – 16 procenata.

Osim što čuva zdravlje srca i nivo šećera u krvi, blitva štiti kosti, pomaže rad sistema za varenje… Iako se kelj često smatra kraljem zeleniša, blitva ima podjednako impresivan niz nutritivnih dobrobiti. Pripada porodici Chenopodiaceae, u koju spadaju repa i spanać. Dolazi s Mediterana i cenjena je zbog sposobnosti da raste na siromašnim zemljištima, jer ne traži mnogo vode i svetlosti. Postoje mnoge vrste blitve, od kojih neke imaju šarene stabljike i žilice u nijansi dragulja, što ovo povrće čini posebno prijatnim za oko.
Blitva je takođe bogata antioksidansima koji su brana protiv slobodnih radikala u našem telu, uključujući beta-karoten i flavonoide koji pomažu organizmu da se bori protiv bolesti srca i raka pluća.
Kada se zna koje blagodeti ima za naše zdravlje, jasno je da svaka domaćica treba da uvrsti blitvu u jelovnik, barem u sezoni kada svežih, zdravih zelenih listova ima na pretek. Uz dodatke koji popravljaju njen ukus: crni i beli luk, praziluk, krompir, leblebije…
Čudesna moć zelenih vlakana
Vlakna blitve hrane korisne crevne bakterije, podstiču redovno pražnjenje creva, pomažu u održavanju zdravog nivoa holesterola i usporavaju varenje, stabilizujući nivo šećera u krvi. Ljudi čija ishrana je bogata vlaknima imaju niže stope raka debelog creva i želuca, kao i bolesti srca, i znatno nižu telesnu težinu od onih koji konzumiraju hranu siromašnu vlaknima.
Piše: Svetlana Mujanović