Prelaz sa generativnih na vegetativne podloge

Da bi savremena proizvodnja šljive bila unosna rabota, mora se voditi računa o svakom detalju u planiranju i pripremi zasada. Jedan od bitnih je i izbor podloge za kalemljenje koja utiče na bujnost voćaka, gustinu sadnje i njihovu otpornost na bolesti, štetočine i klimatske ekstreme.

Mislim da bi Srbija trebala polako da prelazi sa generativnih podloga na vegetativne podloge. Moja iskustva sa podlogama vavit i ištara govore da se sorte šljiva mogu gajiti u gustom sklopu sa rastojanjem između redova 4 metra, a u redu od 1,7 do 2 metra. Na kržljavoj podlozi torinel mogući su razmaci od 3,5 do 3,8 metara između redova i od 1,3 do 1,7 metara u redu. Evo i informacija o podlogama koje bi odgovarale našim šljivicima.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra