Ne traži vodu, ne plaši se sunca, a osvaja bašte

Sedum je biljka koja poslednjih godina sve više osvaja bašte, terase i moderne zelene površine. Razlog za njegovu popularnost je jednostavan, veoma je otporan, ne zahteva mnogo nege i dobro podnosi uslove koji su sve češći, poput dugih sušnih perioda i visokih letnjih temperatura.

– Sedum je sukulentna biljka koja u sebi sadrži dosta vode. Ona se tako hrani i zbog toga može dugo da izdrži bez vode. Ne bi trebalo puno da se zaliva, jer može da istruli – objašnjava Dragana Đurđević, vlasnica rasadnika „Cvetak – Zanovetak“.

Kako ističe ovoj biljci najviše odgovaraju sunčani položaji i propusno zemljište.

– Trpi vrućine i sunce, a ono što joj ne prija jeste mnogo kiše i velika vlaga. Može da se desi da truli zato što ona u sebi ima tu vodu u stablu i u listu.

Upravo ta sposobnost da skladišti vodu čini sedum jednom od najzahvalnijih biljaka za savremene bašte. Često se koristi u kamenjarima, žardinjerama, suvim delovima dvorišta, pa čak i na zelenim krovovima, gde druge biljke teško opstaju. Zbog male potrebe za vodom često ga biraju i oni koji žele lep vrt, ali nemaju mnogo vremena za svakodnevno održavanje.

Sedum nije samo jedna biljka, već velika grupa različitih vrsta koje se razlikuju po veličini, obliku listova i boji. Neke vrste formiraju niske zelene tepihe koji prekrivaju tlo, dok druge rastu uspravnije i tokom cvetanja stvaraju veoma dekorativne cvetne bokore.

– Sedume sve više gajimo zato što postoji baš dosta vrsta, a uglavnom ih biramo zbog tih uslova koji su danas sve češći, koliko nas prate ove vrućine. Oni su idealni jer trpe jake vrućine, sunce i dug period bez vode – kaže ona.

Sedum može da izdrži i duži period bez pažnje.

– Možemo da odemo i na odmor nekih petnaest dana, a da se on ne poliva, jer crpe tu vodu iz stabla. Može da se desi da se smežura, ali čim ga zalijemo, on će da povrati svoje prvobitno stanje.

Osim što je otporan, sedum ima i važnu ulogu u prirodi. Njegovi cvetovi privlače pčele, leptire i druge oprašivače, posebno u periodima kada u prirodi ima manje cvetnica.

Govoreći o cvetanju seduma, Dragana objašnjava:

– Neki sedumi cvetaju i u junu i julu, ali ja lično preporučujem da se taj cvet odseče, ta grana, jer crpi biljku. Ima seduma koji lepo cvetaju, ali ima i nekih koji ne daju neki poseban cvet, pa je možda bolje ukloniti ga, jer biljku dosta iscrpljuje.

Sedum, ipak, ima veoma zanimljive cvetove, zvezdaste cvetiće.

– Mogu da budu svetlo i tamno roze boje, crveno-bele, ali svi uglavnom imaju isti oblik cveta – zvezdast.

Većina seduma su višegodišnje biljke, što je još jedna od njihovih prednosti.

– Postoje sukulentne biljke, neke vrste seduma, koje ne trpe naše zime. One izdrže od minus tri, do minus osam stepeni Celzijusa, ali više spadaju u te neke osetljivije sukulente. Međutim, postoje zimootporni sedumi koji su veoma jednostavni za gajenje i ne zahtevaju posebnu negu – naglašava Dragana.

Zbog svoje izdržljivosti, raznovrsnosti i lepote, sedum je danas jedna od biljaka koja se sve češće preporučuje i početnicima. Njegova najveća prednost je što pokazuje da i biljke koje zahtevaju malo vode mogu biti veoma dekorativne i korisne za prirodu.

Zanimljivo je i da naziv sedum potiče od latinske reči sedere, što znači „sedeti“, jer se mnoge vrste ove biljke nisko prostiru po zemlji i kao da „sede“ na kamenju i suvim površinama, upravo tamo gde bi mnoge druge biljke teško opstale.

Dijana Maksimović

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti