Porodica Nedeljković proizvodi boraniju s merakom

Žuta boranija poznatija kao zlatna olovka u bašti Danijele Nedeljković iz sela Rakovac, kod Bujanovca, ovog avgusta se povija od roda. Kada je sa  nje skinula prvu berbu nije mogla ni da pretpostavi da će na svakom korenu ponovo formirati ogroman broj plodova. Njih zasigurno ne bi ni bilo da boranija ne raste na plodnom zemljištu koje se redovno zaliva. Ovu vrstu boranije sadi godinama jer ima izvanrednu prođu kod kupaca koji je kod nje ove sezone kupuju po ceni od 300 dinara za kilogram. 

“Ona toliko rađa da ne možemo da stignemo da obaremo sav rod. Naše mušterije je naprosto obožavaju jer od nje spremaju najukusnije tradicionalne specijalitete.”, priča Danijela.

Ranijih godina Nedeljkovići su znali da po jednu njivu izdvoje samo za setvu boranije. Iako ona zahteva ručno branje plodova proizvodili su je sa merakom jer su sa njom dobro prolazili na pijaci. Ove godine su, međutim, zbog suše odlučili da zasade manju površinu pod ovom kulturom misleći da neće da im dobro uspe. Da seju samo ovu vrstu boranije odlučili su kada su procenili da je njihovi kupci vole više od šarene koju su ranije proizvodili. Ovo tim pre što je veoma pogodna za sadnju u malim baštama bez da moraju da joj stavljaju podupirače. Na plodnom zemljištu obavezno daje odličan prinos koga odlikuju izuzetno lepe mahune, žute boje, duge od 15 do 18 centimetara. Ona je idealna i za ranu, glavnu i kasnu setvu. Seje se od sredine maja do jula meseca.

“Boranija nije mnogo zahtevna u proizvodnji. Kada se zemljište dobro pripremi, oko izniklih biljaka uklani korov, zagrne i redovno navodnjava onda daje fantastične prinose.”, ističe Danijela.

Inače boranija je bogata vitaminima i mineralima tako da je mnogi koriste u dijetalnoj ishrani kao svežu ili iz zamrzivača. Iz tog razloga njihove standardne mušterije je rado pazare sa njihove tezge na pijacama u Vranju, Bujanovcu i Ristovcu.

Tekst i Foto: Gordana Nastić

Foto: AdobeStock

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti