Kako je Sila počela svoj život u Sremskim Karlovcima

Iako se može čuti da ju je u Sremskim Karlovcima prvi zasadio Milan Petrović za komercijalnu upotrebu početkom 2000-ih, ona se ipak u godini kada je i priznata našla u vinogradu druge karlovačke porodice. Reč je o porodici Apatović. Stevan Apatović bio je radnik Instituta za vinogradarstvo i tamo je iz prve ruke imao priliku da se upozna sa njenim karakteristikama. Procenio je da je perspektivna sorta i zasadio je u svom vinogradu i ona je ostala tamo do današnjih dana. U međuvremenu je njegov sin Branislav počeo da se bavi vinogradarstvom i proizvodnjom vina i s razlogom ne propušta da ispriča kako i kada je sila dospela u njihov vinograd, po čemu su posebni. U toj vinariji ona se prostire na oko hektar.

Nakon Apatovoća i Instituta u kom je nastala i na čijem oglednom dobru se prostire na oko dva hektara, sila je svoje mesto i najvišu poziciju u Karlovcima našla u vinogradu i podrumu Milana Petrovića.

Ako je sila zaštitni znak neke od karlovačkih vinarija onda je to zasigurno vinarija Petrović. Od kada je ušla na vrata ove vinarije, svake godine se zasad pod tom sortom kod Petrovića uvećava.

– Kada sam 2003. godine od profesora Vladimira Kovača i Petra Cindrića kupio dva hektara vinograda na Banstolu, na pola hektara je bila zasađena sila – priča Milan Petrović. – Dobro pamtim reči profesora Kovača: „Sila će biti nešto po čemu ćeš ti i tvoja vinarija biti prepoznatljivi“. I bio je u pravu. Uz njegovu pomoć u sezoni 2005/2006. počeo sam da je sadim. I otprilike svake godine kada dokupim koje parče zemlje, posadim je. Tako sam imam oko devet hektara. Prošle godine sam posadio određenu količinu, a i dogodine planiram to da učinim.

Piše: Zorica Milosavljević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra