Danas slavimo Pokrov presvete Bogorodice

„O, Presveta Djevo, Majko Gospoda višnjih sila,

Carice neba i zemlje, svemoćna

 Zaštitnice grada i zemlje naše!

Primi ovu pohvalnu i zahvalnu pesmu od nas,

nedostojnih slugu Tvojih,

i uznesi molitve naše do prestola Sina Tvoga i Boga našega,

da bude milostiv prema nepravdama našim

i da umnoži blagodat Svoju svima koji poštuju svečasno ime Tvoje

 i sa verom i ljubavlju se klanjaju čudotvornoj ikoni Tvojoj.

Jer mi nemamo druge pomoći osim Tebe,

niti druge nade, osim Tebe, Vladičice!

Ti nam pomažeš,

u Tebe se uzdamo i

Tobom se hvalimo,

jer smo Tvoje sluge,

da se ne postidimo.

Pokrij nas Tvojim moćnim Pokrovom i

izbavi nas od svakoga zla,

sačuvaj porodice naše u miru i ljubavi,

 isceli bolesne,

uteši žalosne,

a nas uputi na put spasenja.

Amin.“

Pokrov Presvete Bogorodice slavi se 14. oktobra (1. oktobra po julijanskom kalendaru) kao veliki praznik zaštiτισ i majčinske milosti. Pokrov se posebno posvećuje ženama, majkama i porodiljama. Veruje se da Bogorodica štiti žene i sluša njihove molitve. Na ovaj dan žene izbegavaju teške fizičke poslove, pranje veša, tkanje i šivenje. Žene koje nemaju decu dolaze u crkvu da se mole za potomstvo. Neudate devojke se mole pred ikonom za srećan brak. Postoji običaj da se u crkvu donese mali dar — peškir, marama ili platno — uz molitvu za zdravlje i mir u porodići. Dan treba provesti u miru, bez svađa i započinjanja novih velikih poslova.

Prema srpskim narodnim običajima, dan Pokrova Presvete Bogorodice (14. oktobar) smatra se glavnom prekretnicom između jeseni i zime, pa su za ovaj praznik vezana brojna prognostička verovanja o vremenu i prirodi.

U narodu se kaže da od ovog dana Bogorodica počinje da „pokriva“ zemlju, što se pre svega odnosi na prve jesenje mrazeve i snegove. Smatra se potpuno prirodnim da oko ovog datuma padne prvi sneg. Stariji su govorili: „Sveti Pokrov zemlju pokriva — ili lišćem ili snegom.“ Ako sneg padne baš na ovaj dan, verovalo se da će zima doći rano i da će biti jaka.

Postoji verovanje da vreme na sam dan praznika preslikava kakva će biti predstojeća zima. Ako je dan sunčan i topao, čeka nas blaga zima sa dosta lepih dana.

 Ako je tmuran i kišovit, zima će biti duga, hladna i sa mnogo padavina. Jak vetar na ovaj dan najavljuje vetrovitu i oštru zimu. Ako vetar duva sa severa, zima će biti izuzetno hladna, a ako duva sa juga, biće topla i blaga.

Oko Pokrova se pažljivo pratilo kretanje ptica selica. Ako su divlje guske i laste već otišle na jug pre Pokrova, to je siguran znak da nas očekuje rana i oštra zima. Ako još uvek nisu odletele, hladnoće će znatno kasniti.

Ovaj praznik posebno slave stočari. Oni veruju da od Pokrova stoku više ne treba voditi na daleke pašnjake, već je držati bliže kući i u štali, jer vreme postaje nepredvidivo. Izgovaraju se molitve Bogorodici da zaštiti stoku od vukova i bolesti tokom dugih zimskih meseci.Takođe, prema stanju prirode na ovaj dan, predviđao se i rod za sledeću godinu: umerena kiša i vlažno vreme na Pokrov smatrani su dobrim znakom da će zemlja biti plodna i spremna za ozime useve.

Pokrov Presvete Bogorodice pada 14. oktobra, a pravila posta za ovaj veliki praznik zavise od dana u nedelji kada se slavi. S obzirom na to da je u 2026. godini ovaj praznik pada u sredu, ceo dan i slavska trpeza moraju biti posni. Pošto je reč o velikom Bogorodičinom prazniku, post se ublažava, pa je razrešeno jedenje ribe, vina i ulja.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra