„Čuruška rakijada“ sa preko 500 uzoraka iz devet zemalja

U Čurugu je održana deveta po redu Čuruška rakijada, manifestacija koja iz godine u godinu pomera granice kvaliteta, okuplja sve veći broj izlagača i pozicionira ovo mesto na mapi vrhunskih regionalnih događaja.

Sa preko 520 pristiglih uzoraka rakija i likera iz čak devet zemalja regiona, ovogodišnje izdanje potvrdilo je svoj međunarodni karakter i status jednog od najznačajnijih okupljanja proizvođača jakih alkoholnih pića.

Dok su se salom širili mirisi najboljih voćnih kapi, ocenjivačke komisije sastavljene od priznatih profesora sa beogradskog i novosadskog univerziteta imale su pune ruke posla. Prema rečima stručnjaka, kvalitet ocenjenih rakija bio je za čak 10 stepenica viši u odnosu na prethodne godine.

Ispred organizacionog odbora, domaćini su istakli ponos zbog besprekorne organizacije i sve većeg odziva učesnika.

– Izgleda jako lepo i ponosni smo na organizaciju ove naše devete Čuruške rakijade. Pristiglo nam je 520 uzoraka iz devet zemalja regiona, a stigli su nam i dragi gosti. Ponosni smo na naš rad i angažovanje u udruženju, gde smo uspeli da nam se ljudi u ovolikom broju odazivaju. I mi idemo i učestvujemo na svim manifestacijama i pratimo sva događanja u rakijaškom svetu — dobro se dobrim vraća“ – izjavio je Vladimir Živković, predsednik udruženja vinogradara, vinara i voćara „Boronj“.

On je naglasio da iza ovog uspeha stoji velika ljubav prema tradiciji.

– Imamo uigran tim, raspodelili smo poslove i krenuli znatno ranije sa priprema. Zadržava nas ljubav prema ovome — dok god budemo mogli, svake godine će biti sve bolje. Prosek ocena ove godine bio je izuzetnih 17,68 – kazao je Živković.

Profesor i član ocenjivačke komisije pohvalio je napredak domaćih proizvođača i istakao važnost edukativnog segmenta ovakvih takmičenja.

– Bilo je odlično, imali smo tri komisije i lepo smo se naradili. Bilo je jako dobrih rakija i likera. Učesnici su naučili šta je bitno u proizvodnji — od odabira zdravog voća u tehnološkoj zrelosti, kontrole temperature fermentacije, pa do čiste higijene. Grešaka i mana u rakijama je sve manje u odnosu na period od pre 10 ili 15 godina. Šljivovice odležale u drvetu su i dalje neprkosnovene, ali se vraća i moda bezbojne šljive, dok su se ove godine posebno istakle i sjajne kajsije – izjavio je član ocenjivačke komisije, Vladimir Puškaš, profesor na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu.

Manifestacija je dobila snažnu podršku lokalne samouprave i Turističke organizacije opštine Žabalj, koji prepoznaju značaj ovakvih događaja za razvoj privrede i turizma.

– Deveta godina zaredom kako se održava Čuruška rakijada na inicijativu udruženja “Roranj”. Ovo je izuzetno važna manifestacija za jedno mesto kao što je Čurug, a iz godine u godinu povećava se broj učesnika. Ovakvi događaji obogaćuju turističku ponudu cele opštine Žabalj, privlače goste koji se iznova vraćaju, a pored vrhunskih rakija i vina, Šajkaška ima mnogo toga da ponudi i u gastronomiji – rekao je predsednik opštine Žabalj, Uroš Radanović.

Pored vrhunskih voćnih destilata, posetioci su imali priliku da uživaju i u zanatskim pivima malih domaćih pivara.

– U Čurug smo došli sa Karavana zanatskog piva i napravili lepu saradnju sa rakijašima. Proizvodimo zanatsko pivo u malim serijama, od kvalitetnog ječmenog slada i hmelja, a napravili smo i eksperiment — pšenično pivo sa malinom. Zanatska pivara nam donosi mnogo radosti, uživanja i upoznavanja novih ljudi širom Srbije. Za nas su ovakve manifestacije praznik opuštanja i lepog druženja – rekla je Ana Jireček, ispred “ZZAPI” kraft pivare.

Svi akteri i gosti Čuruške rakijade složni su u jednom — Čurug je bio centar dobrog ukusa, domaćinske atmosfere i vrhunskog kvaliteta. Organizatori su već najavili da odmah kreću sa pripremama za narednu, 10. jubilarnu Čurušku rakijadu, koja preti da postane najveći spektakl ove vrste u regionu.

Tekst i foto: Zorana Ljubojev

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra