Vranjanci slatkoću bele pečenke prepoznaju po karakterističnom vezu na kori

Velike i male, okrugle i dugačke bele pečenke i ove godine će svojim standardnim mušterijama ponuditi Slobodan Đorđević iz sela Ribince, kod Vranja. Ceo rod je stao u više od pet traktorskih prikolica. Sve plodove je rasporedio ispred kuće da još malo poprime sunčevih zraka i njihov ukus bude doveden do savršenstva.

Ova vrsta pečenke u njegovoj porodici se proizvodi od davnina. Proizvode je od semena koje tokom zime prilikom prodaje vade iz plodova i suše na suvom i promajnom mestu. Setvu obavljaju na proleće u vreme kada seju i kukuruz. Ovoj proizvodnji obično namene njivu sa aluvijalnim zemljištem na kojoj imaju dovoljno vode kako bi tokom najveće suše mogli da ih zalivaju. Iako ova bundeva nije zahtevna za proizvodnju naš sagovornik ovaj proces redovno započinje jesenjim oranjem da bi pred setvu primenio i adekvatno đubrivo. U jamice obično stavi po nekoliko semenki kako bi kada niknu mogao od njih za dalji proces proizvodnje mogao da ostavi samo najbolji koren.

– Kada dostignu dužinu od jednog metra i počnu na korenu da formiraju takozvane čepke odmah ih sklanjam jer u suprotnom neću dobiti valjani plod – kaže Slobodan ističući da je ove godine morao tokom sušnih meseci da ih zaliva vodom i tako održi zametnuti plod. Vodio je računa da ne pretera u tome i u njihovoj teksturi se ne nađe mnogo vode koja bi im donekle izmenila prepoznatljivi ukus koje kod njih njegove mušterije naprosto obožavaju.

Iako ova vrsta pečenki ne daje džinovske plodove on je pre neku godinu uspeo da odgaji tri ogromna ploda. Kada su došli da ih pazare neki njegovi kupci poreklom iz Bosne sve zajedno su posle merenja težile 165 kilograma.

Porodica Đorđević odavno u svom kraju važi za najbolje i najveće proizvođače ovog povrća. Prošle godine tržištu su plasirali 2,5 prikolice pečenki vrhunskog kvaliteta, a godinu dana ranije ukupno deset. Tokom svih ovih godina oni su pokušavali da svoju proizvodnju obogate i drugim vrstama pečenki koje se proizvode u zemljama regiona. Nažalost njihovim mušterijama se one nisu dovoljno dopale pa su odlučili da više ne eksperimetnišu sa novim semenima.

Prve plodove iz ovogodišnje proizvodnje on će na pijaci ponuditi svojim mušterijama već tokom ovog meseca. Neki su ih se toliko uželeli da ih već traže na njegovoj tezgi. Ovo i ne treba da čudi jer tamošnje domaćice od nje spremaju najukusnije tradicionalne specijalitete počevši od banice zvane tikvenik, pa do potpečene pečenke prelivene jajima i mlekom.

Ovo drugo jelo se veoma lako i brzo sprema pa je tokom zime često na meniju iskusnih domaćica. Pripremaju ga tako što pečenku dobro operu iseku na sitne kockice, odozgo pošećere i stave u šerpu sa malo vode da se kuva. Kada omeknu odozgo ih preliju smesom napravljenom od umućnih jaja i mlekom i stave u rernu da se zapeče. Za spemanje ovog jela domaćice uvek biraju suvu i slatku pečenku. Do nje se ne dolazi tako lako pa prilikom kupovine dugo analiziraju njenu teksturu i izgled kore. Ovu vrstu pečenke neki prepoznaju po karakterističnom vezu na kori, a drugi kada  prstima otkinu komadić sa nje, stave u usta i sažvaću je. 

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo