Vranje: Suzbiti zelenu povrtnu stenicu

Zelena povrtna stenica – Nezara viridula je poreklom iz tropskih i suptropskih krajeva a kod nas je prvi put uočena 2007 godine. Javlja se u usevima paprike, paradajza, krompira, boranije, soje, kukuruza i u zasadima voća i vinove loze. Kod nas je uglavnom prisutna u baštama, okućnicama, ekstenzivnim usevima i zasadima ali ima potencijal širenja i u konvencionalne useve i zasade.

Vizuelnim pregledom bašta i okućnica na području delovanja Regionalnog centra Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja Vranje registrovana je na do 10 odsto biljaka. U odnosu na prošlu godinu, registrovana je u manjem intenzitetu.

Odrasli insekti su zelene boje, dugi oko 15 mm, ženke su krupnije. Polažu buretasta jaja na naličju listova u gomilicama, koja su u početku bela a sa razvojem dobijaju narandžastu nijansu.

Štete pričinjavaju larve i odrasle stenice koje buše biljno tkivo i sisaju sokove. Na mestima uboda na plodovima dolazi do promene boje, a u unitrašnjosti se javljaju grudvice, dolazi do preranog sazrevanja, smanjene veličine i težine ploda i takvi plodovi gube tržišnu vrednost.

Odrasli insekti u jesen traže skloništa za zimu i često ulaze u kuće i stanove a u svrhu odbrane ispuštaju neprijatan miris koji nije opasan za čoveka.

Od nepesticidnih mera značajne rezultate daje:

-Puštanje Trissolcus basalis parazitoidne ose iz porodice Platygastridae.

-Setva ranih sorti da bi se izbegao napad

-Setva ranih sorti kao mamac pored useva koji kasnije sazrevaju ili gde će biti pušteni korisni organizmi koji će se tretirati

-Korišćenje barijera, veštačkih i prirodnih

-Suzbijanje korova u voću je dalo dobre rezultate

– U baštama i okućnicama mogu se ručno skupljati

Primena pestcidnih mera je otežana jer napad stenica je najjači u vreme sazrevanja plodova, te se ne može ispoštovati karenca, a u našoj zemlji ni nema registrovanih insekticidia. Najbolje rezultate pokazali su insekticidi na bazi bifentrina i deltametrina. Prilikom korišćenja hemijskih mera zaštite obavezno treba voditi računa o karenci.

J. Bajšanski

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti