„Izađi mi na teglu“ na Tašmajdanu

Jesen je pravo vreme za pripremu domaćeg ajvara, a njegov miris koji se širi dvorištem dok se paprike peku na otvorenoj vatri jedan je od najlepših znakova da je sezona zimnice počela. Upravo u tom duhu, na Tašmajdanu je održana manifestacija „Izađi mi na teglu“, koja je okupila pobedničke ekipe iz različitih gradova Srbije, spremne da se nadmeću za titulu šampiona Srbije u pripremanju ajvara.

Manifestacija nije bila samo takmičenje u kuvanju ovog omiljenog specijaliteta već i prilika da posetioci uživaju u druženju, degustiraju različite domaće proizvode i upoznaju se sa veštinama koje se prenose s generacije na generaciju. O tome kako je nastala ova gastronomska priča i šta sve čini njen poseban šarm govorio je Vuk Rosandić, predstavnik manifestacije „Izađi mi na teglu“.

– Ja ovo radim deceniju, a ovo je 13. manifestacija “Izađi mi na teglu”. Najveći trenutno gurmanski karavan u jugoistočnoj Evropi, krenuo je po Srbiji 2013. godine – istakao je Rosandić.

Na Tašmajdanu su se okupile ekipe koje su prethodno pobedile na takmičenjima u svojim gradovima, a sada su odmeravale snage u pripremanju ajvara. Cilj je bio da se izabere šampion Srbije, ali su, kako ističe Rosandić, priznanja važna i za ostale učesnike.

– One se danas takmiče za šampiona Srbije u ajvaru. Naravno, veliku težinu imaju i drugo mesto, odnosno titula vicešampiona, kao i treće mesto, koje donosi bronzanu medalju – objasnio je on.

Ipak, manifestacija nije bila rezervisana samo za takmičare i članove žirija. Poseban deo programa činili su domaći specijaliteti koje su učesnici pripremili za posetioce, a degustacija je bila besplatna. Tako su ljubitelji dobre hrane mogli da probaju različite ukuse i uživaju u bogatstvu domaće kuhinje.

– Ovde se ne sprema samo “srpski kavijar”, taj poznati delikates koji se zove ajvar. Ljudi su doneli i druge specijalitete, koji su potpuno besplatni za sve posetioce. Hvala Bogu, poslužio nas je lep dan na Tašmajdanu, pa ljudi mogu da probaju sve i svašta – rekao je Rosandić.

Posetioci su imali priliku i da podrže svoje favorite, a oni koji su želeli da kupe domaći ajvar mogli su da pronađu teglice koje su takmičari doneli od kuće. Reč je o ajvaru pripremljenom za prodaju, a ne o uzorcima koji se ocenjuju u takmičarskom delu.

Za pripremu dobrog domaćeg ajvara potrebno je pre svega odabrati kvalitetne, zrele i mesnate crvene paprike, poznate kao ajvaruše. One se peku na otvorenoj vatri, roštilju ili plotni, uz okretanje kako bi sa svih strana dobile tamnu koricu. Nakon pečenja ostavljaju se da se potpare, a zatim se pažljivo ljušte i čiste od semenki. Paprike je potom potrebno dobro ocediti, samleti i kuvati u velikoj šerpi, uz često mešanje kako masa ne bi zagorela.

Dodavanjem ulja i soli, prema ukusu i receptu, ajvar postepeno dobija svoju prepoznatljivu gustinu i aromu pečenih paprika. Kada je gotov, sipa se u čiste, sterilisane tegle i konzervira prema proverenom postupku, kako bi bezbedno mogao da se čuva tokom zime.

Iako recepti mogu da se razlikuju od domaćinstva do domaćinstva, jedno je zajedničko svim ljubiteljima ajvara – za dobar ukus potrebni su kvalitetne paprike, strpljenje i pažnja. A kada se sve to spoji sa druženjem i takmičarskim duhom, priprema zimnice postaje mnogo više od kuvanja.

Za Rosandića, upravo je to razlog zbog kojeg ovoj manifestaciji posvećuje godine rada.

– Radim ovo već jednu deceniju i, daće Bog, da radim još jednu deceniju – poručio je Rosandić.

Tako je Tašmajdan na jedan dan postao mesto susreta ljubitelja domaće hrane, tradicije i dobrog raspoloženja, uz miris pečenih paprika i borbu za titulu najboljeg ajvara u Srbiji.

Tekst i foto Dijana Maksimović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra