Danas slavimo svetog arhangela Mihaila

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave danas veliki praznik – Sabor svetog arhangela Mihaila, u narodu poznat kao Aranđelovdan, jednu od najčešćih slava u Srba.

Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava „onog koji je kao Bog”. To je jer je arhanđel Mihailo predvodnik vojske anđela, bestelesnih sila dobra koje je učestvovalo u stvaranju sveta i branitelja čovečanstva od zla i palih.

Slavi se u jesen. Govori se da u ovo vreme Arhanđel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevernike i pomogne nevoljnicima. Zapravo je dan počasni, jer je „svet stvoren u martu”, a novembar je deveti mesec (kao devet činova anđeoskih) od tada.

Među narodna verovanja o ovom svecu je i da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.

U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.

Na ovaj dan, predanje kaže, valja pomoći siromašnima i nemoćnima, dati im hrane i pića, uputiti toplu reč. Ukoliko to ne učinite, veruje se da će anđeo koji je stalno uz vernike poslati kaznu. Oni koji ispolje najvažniju hrišćansku vrlinu na Aranđelovdan, mogu očekivati blagost ovog svetitelja koji će se vam ispuniti i onu najveću želju.

Jedan od zanimljivih običaja na Aranđelovdan jeste šaranje slavskog kolača. Na kolaču se često ucrtavaju različiti simboli poput krsta, golubova i cvetova, koji simbolizuju veru, mir i ljubav. Veruje se da svaki simbol donosi blagoslov i zaštitu porodici.

Takođe, prema meteorološkim uslovima se na ovaj dan može odrediti kakva će biti godina – kako na Aranđelovdan, tako tokom cele zime i proleća!

Na Aranđelovdan se izbegava svaki teži rad, poput kopanja, šivenja i drugih fizičkih aktivnosti. Prema narodnom verovanju, ovaj dan je posvećen molitvi i odmoru, kako bi se iskazalo poštovanje svetitelju. Smatra se da rad na ovaj dan može izazvati nesreću u domu i narušiti mir.

Prema legendi, Sveti Aranđel Mihailo pomaže dušama da pronađu mir i vodi ih u večni život. Postoje verovanja da on u noći uoči svog praznika obilazi domove i čuva domove vernika od zla. Mnogi ljudi zapale sveće za pokojne članove porodice verujući da će Sveti Aranđel preneti njihove molitve i doneti mir dušama preminulih.

U noći uoči praznika mnogi vernici se mole Svetom arhangelu Mihailu za zaštitu, zdravlje i mir. Predanje kaže da se ova molitva izgovara radi oslobođenja od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, kao i za blagoslov, snagu i zaštitu u svakodnevnom životu.

U molitvi se priziva svečeva sila, kao i pomoć Božija, Presvete Bogorodice i brojnih svetitelja. Veruje se da Arhangel Mihailo utišava oluje, otklanja zle misli i čuva vernike od nesreća, bolesti i stradanja.

Postoji običaj da se dan nakon Aranđelovdana vernici posebno pomole za uspeh na poslu, za bolje odnose sa kolegama, napredak, veće prihode ili pronalazak novog posla. Prema narodnom predanju, Arhangel Mihailo pomaže onima koji vredno rade i trude se da pošteno obavljaju svoju dužnost.

Jedno staro verovanje kaže da je Arhangel Mihailo dobio od Boga posebnu čast: dva puta godišnje može da se spusti u pakao i izbavi duše grešnika, dajući im odmor u nebeskom carstvu. Takođe se smatra da je baš on „čuvar vukova“, tj. jedini koji može da ih odagna, zbog čega su stočari oduvek slavili ovaj praznik sa strahopoštovanjem.

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo