Na društvenim mrežama, prikazan je snimak voćara amatera u zasadu oraha koji se žali na nepredvidljivost doletanja i štete od muve orahove klapine. Želeo je da zna, a nema koga da pita, šta određuje njeno doletanje u zasad. Pokušaćemo da mu pomognemo.
R.completa je invazivna vrsta unesena iz Severne Amerike i introdukovana je u Evropu. Unesena je prvo u Mediteran. U Italiji, R.completa je prisutna na oko 50% zasada. Proširila se u Švajcarsku, Nemačku, Francusku, Holandiju, Poljsku, Austriju, Mađarsku i Slovačku. Registorovana je u Sloveniji, Seljak, Zezlina, (1999) u Hrvatskoj, Bjeliš (2008), Barić, B. Živković (2015), u Bosni i Hercegovini, Ostojić etal. (2014). Barić, Živković (2014) navode da u istočnim delovima Hrvatske nije konstatovana.

Odrasle muve lete na kraća rastojanja pa su najznačajniji putevi širenja transporta plodova oraha. U Srbiju je unesena najverovatnije iz Mađarske i redovno se nalazi na orahu u naseljenim mestima Vojvodine. Mi smo je našli 2020. godine na Paliću, Adi, Zemunu, Dobrincima itd. Zvanično je to i potvrđeno 2022. (Poljop. fakultet Zemun, 2022).
Muva orahove klapine se osim na orahu (Juglandis vrste) razvija i na breskvi (P. persica). Međutim u novije vreme Kecskemeti S. i drugi (2025.) su našli u Mađarskoj da se R.completa razvija i na plodovima dunje (Cydonia oblonga).
Dopunska ishrana privlači muve
Da bi razumeli ponašanje muve orahove klapine i doletanje u zasade oraha, treba znati da imaga imaju dopunsku ishranu kao i druge Rhagoletis vrste i hrane se:

a) eksudatom lista i kapule
Muve su privučene u uglavnom keiromonima klapine. U eksudatu su enzimi i organske materije, a kod klapine juglon, fenolna jedinjenja i šećeri. Odrasle ženke muva usvajaju eksudat „stopalom“ usnog aparata sa površine lista ili klapine. Ovo se mora znati, jer ako se koristi sistemični insekticid kao naprimer cyantraniliprole (Exirel) preko lista, biljka ga usvaja zatim transportuje, prvo ksilemom, a zatim i floemom u listove i klapine. Biljka luči eksudat sa sokovima ali i insekticid. Usisavanjem eksudata i insekticida koji je eventualno ostao na listu i koji je izlučen eksudatom, dolazi do uginjavanja muva (Registracija Exirel EC). Na ovaj način Exirel deluje utrobno, a koristi se u početku leta muva i deluje sve vreme dopunske ishrane.

b) mednom rosom
Na orahu mednu rosu proizvode lisne vaši (Calipterus juglandis i Chromaphis juglandicola)i štitaste vaši (Eulecanium tiliae). U njoj su uglavnom šećeri i slatke amino kiseline koje služe kao energija za let muva. Ako u orašaru nema lisnih i štitastih vašiju, nema ni medne rose, muve orahove klapine neće doletati.
Šećer se odavno koristi za ishranu polinatora i predatora ali i nekih štetnih insekata. Tako, u novije vreme, firma Koppert prodaje preparat Attracker baz saharoze, dekstroze i fruktoze za folijarnu primenu i privlačenje T.tabaci. Šećeri privlače tripse koji izlaze iz skrovitih mesta i hrane se Attracker-om kome je dodat insekticid spinosad čime se povećava efikasnost.
c) izmet ptica
Muve u izmetu ptica kao produktima raspadanja, nalaze organske materije i azot koje konvertuju u novu organsku materiju posebno za sintezu jaja. U izmetu se nalaze i simbionti kao što su Enterobacter agglomerae, Klebsiella pneumoniae, Klebsiella oxytoca itd. Enterobacter aglumerous ili Pantoteae aglomerous ili Erwinia herbicolasu različiti su nazivi simbionata ali se radi o istoj vrsti bakterija.

Usvajanjem ovih simbionata, larve muve orahove klapine mogu da se hrane klapinom jer simbionti imaju sposobnost razlaganja pektina ćelijskih zidova. Simbionti nemaju enzime za razlaganje lignocelulozne ljuske jezgra pa se larve hrane isključivo klapinom.
Ovo je slično kao i kod drugih Rhagoletis vrsta (trešnjina, Rh.cerassi) maslinova (Bactrocera oleae) itd.
Muve se redovno javljaju na stablima oraha u naseljima jer su dopunskom ishranom zavisne od ishrane izmetom ptica. Bez ishrane mednom rosom, izmetom ptica i eksudatom iz lista i klapine muve ne mogu seksualno sazreti, kopulirati i položiti jaja.
Međutim, ptice doleću u zasade oraha jer se rado hrane jezgrom oraha ali ne žive u zasadu. Ovim se ne isključuje doletanje muva u zasad.
Tekst i foto: Dr Marko Injac,
diplomirao na fakultetu Sience Naturelle, Monpellier, Francuska, u oblasti
– Uporedna patologija i doktorirao na virusima dudovca (H. cunea) (Novembar 2026.)