Požegaču treba sačuvati

Šljiva je oduvek najzastupljenija voćna vrsta u Srbiji. Nekada je činila 70 odsto ukupne proizvodnje voća, uz veliki udeo naše tradicionalne sorte požegače koja je, pored francuske aženke, bila jedna od poznatijih sorti za sušenje u svetu. Požegača (bistrica, plava šljiva, ćustendilska, mađarka) je dobra i za pekmez, kompote, kao i za proizvodnju rakije. Dok smo je imali i pravili od nje rakiju, osvajali smo evropska priznanja za kvalitet. Kada je nestala, Francuzi su sa svojom šljivom ili vrstom šljive mirabelom preuzeli primat.

Šteta zbog nestajanja požegače je višestruka. Pali su i srpski šljivici na nešto više od polovine svih voćnjaka i u njima su sve ređa stabla požegače. Taj proces se vremenski poklopio sa ukupnim propadanjem srpskog sela ali mislim da za samu požegaču još ima nade. Raduje činjenica da je potražnja za njenim plodovima poslednjih godina poprilična i da se otkupna cena kreće između 50 i 60 eurocenti.

Bolje sorte za preradu nemamo

Možda je vreme da se setimo njene važne uloge u istoriji Srbije. Suva šljiva od požegače rešavala je ekonomsku krizu u Srbiji u drugoj polovini devetnaestog i prvoj polovini dvadesetog veka. Mnogi naučni i stručni radnici su je prerano otpisali, misleći da će biti zamenjena drugim sortama. Ali, mi i dalje bolje sorte od požegače za preradu nemamo.

Otuda i moj predlog i poziv voćarima i svima koji o budućnosti našeg voćarstva i države brinu da sačuvamo ovu sortu od zaborava, da je obnovimo, da bismo stvorili srpski brend. Poljoprivredni časopis „Dobro jutro“, sa urednicom Gordanom Živković, podržava ovu ideju. Ideja je i da uradimo klonsku selekciju i dođemo do predosnovnog materijala u cilju širenja požegače.

Zato ćemo zamoliti proizvođače koji u svojim zasadima imaju stabla požegače bez šarke, sa krupnijim plodovima, boljom rodnošću – da ih prijave redakciji „Dobrog Jutra“ na: 069 115 4004 ili dobrojutro.redakcija@gmail.com. Najbolji klonovi će biti nagrada za sve proizvođače u Srbiji, a i šire, jer ceo svet zna da je to, pored aženke, najbolja sorta za preradu.

Verujem u požegaču, sa njom sam odrastao. Sećam se vremena kada se u mom selu Zavlaci u Zemljoradničkoj zadruzi „Jedinstvo“ sušilo oko 500 tona suve šljive godišnje, i to sve od požegače koja je pretežno brana u planini Vlašić, ali i kupovana u Bosni. Celo selo u septembru je mirisalo na požegaču.

Ogled koji ohrabruje

Moju emociju prema našoj tradiciji i budućnosti našeg voćarstva i našeg sela, prema jednoj našoj voćki svetskog renomea koje smo se neopravdano i nepravedno odrekli dele i drugi ljudi u Srbiji. Jedan od njih je Dragan Dragojlović iz Rađevog sela kod Valjeva. Saglasili smo se zajedno da ne odustajemo od požegače i da hoćemo ponovo da je vratimo, u početku na amaterske zasade, a kasnije i na plantaže. Dobra ovogodišnja cena ove šljive od 60 do 70 dinara za kilogram potvrđuje da smo u pravu.

Podsećam da se u Srbiji požegača podizala kao izdanačka ili kao kalemljena na džanariku. Niko u svetu nije je ispitivao na vegetativnim podlogama srednje bujnosti ili na kržljavim podlogama. Prvi takav ogled je postavio Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu na oglednom polju Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu na Rimskim šančevima.

Grančice od požegače su nabavljene baš u Rađevom selu od Dragana Dragojlovića, koji je bio i direktor Savetodavne službe u Valjevu. Izabrane su dve vegetativne podloge isthara i torinel. Na torinelu je rastojanje 4 metra između redova i 1,30 metara u redu, a na podlozi isthara je rastojanje 4 metra između redova i 1,5, i 2,0 , i 2,5 metara u redu.

Poznato je da požegača kasno prorodi, a da kasnije redovno i stabilno rađa. To se desilo i na vegetativnim podlogama. U narednim tabelama iznećemo podatke o požegači na vegetativnim podlogama – prinos i pomološke osobine plodova i stabla.

Iz tabele vidimo da se rodnost na vegetativnim podlogama kretala od 19,4 tone na isthari, na rastojanju 4 puta 2,5 metara, do 36 tona po hektaru na podlozi torinel, na rastojanju 4 puta 1,30 metara. Očigledno da je ovaj ogled pokazao da požegača na vegetativnim podlogama predstavlja perspektivu šljivarstva Srbije. I iskustva Dragana Dragojlovića iz Rađevog Sela sa podlogom crnim trnom su od velikog značaja za vraćanje požegače u naše živote.

Cena šljive se menja iz godine u godinu i zna da bude dosta niska. Problem je što je berba jako skupa. Oni koji imaju samohodne tresače, za jedan dan mogu da uberu plodove sa 700 stabala, ili više od 50 tona na dan. Jedan tresač opslužuje 6 radnika, što je po radniku preko 8 tona, a ako se bere ručno jedan radnik može dnevno da ubere između 300 i 500 kg šljive. Troškovi berbe putem tresača su 3 do 5 dinara, a kod ručne berbe oni idu od 12 do 15 dinara po kilogramu. Savet je da se proizvođači šljive udružuju, da nabave tresač i zajedno ga koriste, jer će tako smanjiti troškove proizvodnje.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

(Novembar 2026.)

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo