Jaja japanske prepelice sve traženija

Imunitetom, sopstvenim i svojih bližnjih, zaokupljeni su u ovim korona-danima mnogi građani, a kao pomoćno sredstvo za njegovo jačanje često koriste i jaja japanskih prepelica.

Zbog toga u medijima kolaju priče odgajivača japanskih prepelica da ne mogu da udovolje tražnji sve brojnijih kupaca. Da li je tako i u srednjobanatskom regionu, pitali smo jednog od proizvođača Branka Latinovića iz Elemira.

– Tražnja za jajima japanske prepelice zaista se uvećala, uprkos činjenici da je zbog pandemije kontakt sa zainteresovanim kupcima otežan – veli Branko Latinović, koji odavno ima i svoj ustaljeni spisak zadovoljnih kupaca. – Ipak se nađe neki način, na obostrano zadovoljstvo. Zbog novonastale situacije, ovih dana sin Nikola i ja proširili smo kapacitete i obnovili jato, praktično smo 200 posto u ovoj priči. Osim u samom Elemiru, kao i Zrenjaninu, veliki deo plasmana ostvarimo u Novom Sadu, koji je daleko jače tržište.

Branko prepelice drži u veoma dobrim uslovima, a osnov u ishrani su žito i kukuruz koje sam proizvodi, uz sve obavezne dodatke za pravilno gajenje te živine.

O blagodeti konzumiranja jaja japanskih prepelica odavno je sve poznato, pa kod Latinovića dolaze ljudi koji znaju šta hoće i na koji način mogu ostvariti zdravstveno poboljšanje.

– To je rad na duge staze, u kojem se poverenje mukotrpno gradi, a lako gubi. Zbog toga smo maksimalno posvećeni i najsitnijim detaljima i vodimo računa o tome da jaja budu vrhunskog kvaliteta. Naravno, u stalnom smo kontaktu s mušterijama, od kojih nam stižu pozitivne reakcije i potvrde da radimo dobar posao – napominje Latinović.

U njegovom poljoprivrednom gazdinstvu, inače, proizvode se i orasi, ali i med i rakija, kako za sopstvene potrebe, tako i za prodaju.

Izvor: Dnevnik

Foto: Dnevnik/privatna arhiva

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra