Ko ima hranu, ima i egzistenciju

Posle rata 1999. godine i zatvaranja fabrika na Kosovu i Metohiji, Srbi su ostali bez posla. Mnogim porodicama pretila je glad. Eparhija raško-prizrenska pokrenula je narodne kuhinje za dve i po hiljade ljudi. Posle toga pokrenula je i ekonomije. Novu podiže pri manastiru Gračanica.

Ko ima hranu ima i egzistenciju. To je vodilja i pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji. Narodne kuhinje su vremenom prerasle u ekonomiju. 

Desetak je godina kako imaju svoje farme krava, bikova, svinja, ovaca, koza. Imaju pogone za proizvodnju stočne hrane, preradu mleka, pasterizaciju voća i povrća, plastenike na skoro jednom hektaru. 

I tu nije kraj. Vladika raško-prizrenski Teodosije je nakon obnove Prizrenske bogoslovije, dograđivanja manastirskog kompleksa Visokih Dečana, krenuo u podizanje ekonomije manastira Gračanica, na imanju od 55 hektara.

„Do sada manstirska ekonomija je bila u krugu manastira na veoma skučenom prostoru, i mehanizacija i sve ostalo. Sada smo izmestili ekonomiju i počeli smo od početka“, rekao je vladika Teodosije.

Za dve godine podignuti su objekti, u koje su smeštene krave, telad, svinje i živina. Mehanizacija će biti zaštićena. Na prostoru ekonomije dogovorena je gradnja štale za farmu od nekoliko stotina ovaca i koza.

„Manastirska ekonomija je u funkciji naše crkve, našeg naroda, narodnih kuhinja odakle hranimo siromašne i gladne i naše Bogoslovije u Prizrenu. Poenta je i da se ovde mladi ljudi zaposle. Trenutno smo zaposlili sedmoro radnika, sedam porodica smo obezbedili, a kada budemo sve završili biće oko 10 do 15 radnika“, kaže vladika Teodosije. 

Biće onda na ekonomijama narodne kuhinje u Novom Brdu i manastira Gračanica više od 60 zaposlenih ljudi i toliko zbrinutih porodica.

„Tako da će to biti dve farme pod jednim krovom, a ako bude sreće, možda se pojavi neko koji će vođen ovim primerom, moći da proširi i na severu i na nekom drugom delu Kosova, da se pruži ljudima šansa za zaposlenje i proširenje kućnog fonda“, kaže Svetlana Stević iz Narodne kuhinje „Majka devet Jugovića“.

Cilj je samoodrživost crkvene ekonomije i narodnih kuhinja. Crkva međutim u svemu ovome ne bi mogla sama.

Obe farme izgražene su donacijama. Dobrotvori su Vlada Srbije preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Solidarnost za Kosovo, Fondacija za Kosovo iz Kalifornije, norveška vlada, Putevi Srbije i Magistrala iz Beograda, Eparhija austrijsko-švajcarska. Njihovi prilozi znače opstanak crkve i Srba na Kosovu i Metohiji.

Izvor: RTS

Foto: Laurent Drouet

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18