Dr Aleksandar Leposavić novi predsednik Naučnog voćarskog društva

Na Kongresu voćara i vinogradara u Vršcu prezentovano je 108 naučnih radova, prisustvovalo je 200 učesnika od čega 30 iz inostranstva, a posebno je značajno da je uvodno predavanje održao predsednik Međunarodnog hortikulturnog društva ISHS dr Fransoa Loren.

Organizatori kongresa su bili Naučno voćarsko društvo sa sedištem u Čačku i Poljoprivredni fakultet iz Beograda. Opšti zaključak Kongresa je da uprkos krizi  voćarstvo predstavlja značajan izvor prihoda i utiče na ukupnu privredu naše zemlje. Istaknuto je da izražene klimatske promene veoma utiču na voćarstvo i predložene su neke od mera za prevazilaženje tih problema.

Posebno je naglašena potreba za nastavkom i striktnijom primenom rejonizacije u voćarstvu. Zbog velikog neslaganja u zvaničnim podacima o proizvodnim površinama i proizvedenim količinama voća kod nas, treba uraditi detaljnu inspekciju istog, jer imamo pogrešnu sliku, a moguća je i zloupotreba, pre svega zbog isplate subvencija.

Dalje, treba uraditi i popis stvarnog proizvodnog potencijala u smislu starosti, proizvodnog potencijala i sortimenta voćnih vrsta koje se kod nas gaje. Na Skupštini Naučnog voćarskog društva je predstavljen izveštaj ove organizacije koja okuplja naučne i stručne radnike iz naše zemlje, ali ima veliki broj članova iz zemalja bivše Jugoslavije.

Sedište Jugoslovenskog naučnog voćarskog društva se, od osnivanja 1966. godine, nalazi u Institutu za voćarstvo, Čačak. Društvo je, pored ostalih aktivnosti, 1967. godine pokrenulo izdavanje naučno-stručnog časopisa pod nazivom Jugoslovensko voćarstvo (Journal of Yugoslav Pomology)

Na skupštini je izabran novi predsednik ovog društva, dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo. On je dužnost predsednika preuzeo od profesora Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda, dr Dejana Đurovića.

Novi predsednik je ukratko izložio plan aktivnosti društva, a koje se odnose na omasovljenje organizacije, pre svega mladim članovima, kao i na veću zastupljenost nauke i struke u kreiranju pravaca razvoja i tehnologije gajenja voćnih vrsta u našoj zemlji.

Foto: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime