Američka kuga – trulež pčelinjeg legla

Američka kuga ili trulež pčelinjeg legla je bolest zatvorenog legla. Od ove bolesti larva se zarazi preko hrane dok je još u otvorenoj ćeliji i to u fazi preobražaja. Bacil prodire kroz zidove creva u krv. Inficirana larva ugine trećeg dana po poklapanju legla. Uginula larva postaje žutosmeđe boje i pretvara se u gustu smeđu masu karakterističnog mirisa. Spore su veoma otporne prema visokim temperaturama, sunčevim zracima i hemisjkim sredstvima za dezinfekciju. U medu i vosku spore bivaju uništene na temperaturi od 120 Celzijusovih stepeni za osam do deset minuta, a sačuvaju vitalnost preko trideset godina.

– Bolest se širi putem grabeži, prihranjivanjem zagađenim medom, preko nedezinfikovanih satnih osnova, preko košnica i pribora, selidbom društava u reone zaražene kugom i na druge načine – ističe Ivica Tomić, savetodavac za stočarstvo u vranjskoj PSSS.

Kao prvi znak zaraze, prema njegovim rečima, može da posluži šareni izgled legla umesto ćebastog, ravnog zatvorenog legla. Prvi simptomi bolesti javljaju se na poklopcima ćelija.

– Masa uginule larve ostaje prilepljena za zidove ćelije i tu se sasušuje u jedva primetne crnosmeđe ljuspice. Pčele ne mogu da otvore voštane poklopce sa ćelija saća koji se čvrsto drže za trulu masu u ćeliji i ne mogu da je izbace iz ćelije zbog njene lepljivosti – kaže Tomić i naglašava da se bolest lako i brzo prenosi na zdravo leglo u košnici, prenose je pčele hraniteljice od ćelije na ćeliju, od bolesnog do zdravog društva.

Bolest ne prestaje sama od sebe i potrebna je intervencija. Za lečenje ove bolesti nema sigurnog leka. Zato kada se pojavi mora da se prijavi nadležnoj inspekciji. Zbog daljeg širenja bolesti neophodno je primenjivati preventivne i druge mere. Karantin je jedna od mera, kao i uništavanje zaraženih košnica i spaljivanje, dezinfekcija pribora i alata odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom.

– Kod društava koja nisu zaražena ovom bolešću koristi se teramicin pomešan sa sojinim brašnom, Kod društava gde se bolest tek pojavila osim termicina može se korititi i geomicin. Pčele se prethodno pretresu u novu nezaraženu košnicu sa novim nezaraženim sitnim osnovama – savetuje vranjski svetodavac.

Po njegovim rečima geramicin se upotrebljava tako što se u jedan litar šećernog sirupa (1-1) stavlja 1 gram rastvorenog leka i stavlja u hranilicu. Sa jednim litrom sirupa obavlja se 7 do 8 prihranjivanja u razmaku od dva do tri dana. Između jednog i drugog prihranjivanja pčele treba pretresti u novu dezinfikovanu košnicu i to raditi u popodnevnim časovima. Pre davanja leka treba ukloniti medište kako pčele ne bi unosile hranu sa lekom u med. Ako se koristi Teramicin onda ga treba pomešati sa sojinim brašnom u obliku testa, koje se stavlja na satonoše okvira ili zaprašivanjem pet do šest puta na svaka četiri do pet dana.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte