Banatski povrtari sve više prerađuju paradajz

Ovdašnji paradajz, koji je posađen ili posejan na otvorenom, uskoro će se naći na zrenjaninskim pijacama. Kako sada stvari stoje, proizvođači mogu očekivati cenu od oko 50 dinara za kilogram. To nije cena koja pokriva troškove, ali veći proizvođači na drugi način pokušavaju da nadoknade štetu.

– Očekujemo da paradajz sa njive počne da zri za nedelju dana. Ove godine ga imamo na oko šest ari, i u odnosu na prošlu godinu, znatno smo smanjili površine. Nije razlog samo cena, koja mu padne kada ovaj paradajz dospe za branje, nego i činjenica da imamo drugih poslova. Paradajz zahteva puno vremena, pogotovo kada je godina sušna kao što je ova. Svako drugo veče ga zalivamo, a gde su troškovi za seme, za folije… No, od prošle godine sam počela sa preradom i to je dobar način da se nekako izvadi šteta – kaže za portal zrenjaninski.com Dragana Žegarac iz Taraša.

Sve što ne proda na pijaci, ona kuva, konzervira i prodaje kao kuvani paradajz.

– Imam stalne mušterije. One znaju šta kupuju i već imam naručene količine, a da paradajz još nije ni počeo da se bere – ističe Žegarac.

I organski kuvani paradajz ima svoje kupce

Paradajz kuvaju i na poljoprivrednom gazdinstvu Balanjijevih u Lukinom Selu.

– Ono što ne prodamo, mi već godinama prerađujemo i vrlo smo zadovoljni. Od viškova smo već počeli da kuvamo paradajz a, kao i naše ostale proizvode, prodajemo ga na novobeogradskoj pijaci – napominje Šandor Balanji.

Balanjijevi se bave organskom proizvodnjom i, kako kaže naš sagovornik, zadovoljni su cenom koju postignu u Beogradu za svoj organski paradajz.

– Beograd možda nije dobar primer, ali cenom su, koliko čujem na pijaci, zadovoljni i proizvođači konvencionalnog paradajza. Svakom ko ima viškove preporučio bih da ih preradi ili da o tome razmišlja. Jeste to više posla, ali ništa se ne baci, a postoji tržište za domaći kuvani paradajz, ili neki drugi proizvod od njega – preporučuje Balanji.

Izvor: zrenjaninski.com

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime