Banjalučki rez za zdravo voće

Na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci održana je radionica REZ 2025. Tema je bila kruška, a u dva dana trajanja radionice, teoretski deo u organizaciji Instituta za hortikulturu održan je u Studentskom centru, dok je praktični deo rezidbe uz rezidbu kruške, jabuke i šljive prikazan na Eksperimentalno edukativnom centru Poljoprivrednog fakulteta u Aleksandrovcu.

Banjalučani su bili izuzetno dobri domaćini i već prvog dana u selu Prnjavoru u domaćnistvu Dejana Popovića imalo se šta videti i naučiti. Profesori Beogradskog, Novosadskog, Makedonskog Univerziteta i Instituta za voćarstvo u Čačku, savetodavci i uzgajivači,  imali su priliku da vide i čuju kako se jedan domaćin bori sa bolestima u zasadima kruške, na koji način je orezuje da bi dala plod  dovoljno kvalitetan za industrijsku proizvodnju, ali i poraznu činjenicu da su sredstva u borbi protiv kruškine buve redukovana, te da će za sledeću godinu to biti problem, dok je ove godine problem napravila stenica.

Drugog dana predavanja u Studenstskom centru održali su gost iz Amerike profesor Tod Ejhorn iz Mičigena, dr Ivana Glišić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, prof. dr Dragan Radivojević sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Biserka Milić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu,  prof. dr Miljan Cvetković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banja Luci i Rajko Lazić dipl. ing.

Proizvođači, kojih je bilo u velikom broju, savetodavci, studenti, dobili su saznanja o novoj strategiji borbe protiv kruškine buve, sistemu gajenja kao segmentu održive proizvodnje kruške, kontroli rodnosti i rezidbi i proređivanju plodova kao i savremenim trendovima u stvaranju novih sorti kruške. Praktični deo radionice održan je na Eksperimentalno edukativnom centru Poljoprivrednog fakulteta u Aleksandrovcu, gde je pokazana rezidba u uzgojnim oblicima Guyot, Bi-axis, UFO i Vreteno.

Tekst i foto: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra