Насловна АРХИВА BAŠTA OBOJENA PERENAMA

BAŠTA OBOJENA PERENAMA

Неке воле сунце, неке не, неке воле сув терен и песак, неке цветају, а неке веома брзо расту и покривају тло

720

Poslednjih godina ponovo su prilikom uređenja vrtova „u modi“ perene. To su višegodišnje zeljaste biljke, čiji latinski naziv perennis označava da su trajnice, da krase baštu cele godine, a nisu zahtevne za gajenje. Njihova lepota i raskoš najbolje dolaze do izražaja u brižljivo raspoređenim cvetnim lejama, bordurama, kamenjarima oko vodenih površina (jezerca) i u žardinijerama. U hotikulturnom svetu nije čudno da neke biljke budu zaboravljene i zanemarene, pa ponovo postanu veoma popularne, hit među cvetnicama.

Perene žive dugo, 5 do 30 godina. Tokom zime većina gubi nadzemni deo, a u proleće se ponovo regenerišu.

Cvetanje od snega do snega

Postoji veliki broj vrsta i uzgojnih oblika koji će vrtu osigurati lepotu i dinamičnost. Razlikuju se po visini (niske, srednje visoke), vremenu cvetanja. bojama cvetnih latica, listova… Veoma je bitno gde ih posaditi, gde će biti najlepše, položaj cvetne leje u odnosu na objekte koji se nalaze u blizini, kao i da li će biti uz ogradu ili im je zid u pozadini, da li zauzimaju centralno mesto na travnjaku,ili su ispod krošlje nekog listopadnog stabla, uz staze… Takođe je veoma bitan oblik rundele, vreme cvetanja, koje će boje cvetova dominirati po želji vlasnika vrta.

Neprekidno cvetanje pojedinih vrsta može se obezbediti tako da jedna vrsta u cvetu smenjuje drugu tokom cele sezone, pa sve do kasne jeseni.

I pre cvetanja trajnice su zanimljive zbog oblika i boje listova, koji mogu biti u svim tonovima zelene boje (zelenožuti, zelenoplavi…), crveni i šareni. Takođe variraju i po veličini, obliku, boji cveta, načinu i vremenu cvetanja. Obično se kaže da perene cvetaju od snega do snega.

Sadnja u jesen, rasađivanje u martu

Dekorativna vrednost perena uočljiva je i na kraju vegetativne sezone, kada suvi cvetovi i listovi, prekriveni prvim jutarnjim mrazom, izgledaju veličanstveno. Ne preporučuje se uklanjanje nadzemnih delova u jesen, pošto može doći do izmrzavanja.Oni se skidaju u februaru ili martu, orezuju na visinu od pet do deset centimetara iznad zemlje.

Trajnice su tolerantne i prema vrsti zemljišta, ali će ipak biti bujnije i lepše ako je ono pre sadnje dobro pripremljeno, što podrazumeva ašovljenje i prihranu organskim đubrivima.

Najbolje je da sesadeu jesen, a rasađuju martu, najkasnije u aprilu. Ne preporučuje se se sadnja u kasnu jesen, kada su temperature oko nule, jer će se biljke loše ukoreniti i teško prebroditi zimu. Treba ih saditi na istu dubinu na kojoj je bokor bio pre sadnje. Preduboko posađene slabo će cvetati. Međutim,plitko posađene, osušiće se ili izmrznuti.

Proizvode se u kontejnerima, a ako postoji mogućnost zalivanja, mogu se saditi tokom cele godine, naravno kad vreme dozvoli i zemlja nije zamrznuta. Prilikom kupovine, biljke ne treba da budu rascvetale, već s mnogo pupoljaka.

Posle precvetavanja, skinu se uveli i stabljike da ne dođe do stvaranje plodova koji iscrpljuju biljku.

 Visoke, srednje i niske

Visoke trajnice namenjene su za za sadnju uz ogradu ili zid. Mogu da zauzimaju centralno mesto u velikim lejama.

Dnevni ljiljani (Hemerocalisi) su najipresivnije višegodišnje cvetnice koje će privući najviše pažnje zadivljenih ljubitelja cveća i zelenila. Smatraju se savršenim zbog svojih izvanrdnih osobina, prilagođavaju se svim klimatskim uslovima i tipovima zemljišta. Otporni su na niske temperture. Cvetovi neverovatne lepote, žuti, crveni, krupni,jednostavni ili dupli veoma su interesantni. Sade se na razmak od 50 do 80 centimetara.

Devojačko oko (Coreopsis grandiflora) veoma je otporna biljka koja voli sunčane položaje i toplotu. Dugo cveta,tokom leta i do kraja jeseni. Na dugim stabljikama nalaze se uski listovi, a na vrhu crvenkastožuta loptica oko koje su naslagane prekrasne latice.

Ehinacea (Echinacea purpurea) ukrasna i lekovita, voli sunčana ili polusenovita mesta u vrtu, cveta i u oktobru. Sadi se na razmak od 40, a visoka do 100 centimetara.

Crveni naprstak (digitalis purpurea) voli polusenku, topla, suva i umereno vlažna mesta. Raste i na tamo gde većini biljaka ne prija,ispod četinara. Dostiže visinu i do 120 centimetara, a sadi se na razmak od pola metra.

Vučjak (Lupinus polyphyllus) je biljka sunca ali i polusenke. Ima prelepe impresivne cvetove koji podsećaju na sveće, ali i piramide. Izdašno cveta tokom leta i početkom jeseni. Može se koristiti i rezani cvet i u vazi kombinovati s drugim cvetovima. Sadi se na razmak od 40 centimetara, dok mu je visina između 50 i 100 centimetara.

Srednje visoke trajnice najlepše su u drugom redu cvetne leje, s visokim u zaleđu i niskim u bordurama.

Kokarda, gailardija (Gaillrdia) je billja sunca. Cveta do kraja ovog meseca. Cvetovi mogu biti sakupljeni i u raznim kombinacijama boja,žuti, Sadi se na razmak od 20 sentimetara, a naraste tridesetak.

Geranijuma ima više vrsta. Veoma su interesantni njihovi ružičasti i ljubičasti cvetovi. Prija im dosta sunca, ali uspevaju i na polusenovitim mestima u vrtu. Narastu nešto više odpola metra, a sade se narazmak između 15 i 4o centimetara.

Niske trajnice su uglavnom biljke sunca, pogodne za rubove cvetnih leja, uz ivice staza. Veoma efektno deluju u kamenjarima, žardinijerama na terasama i balkonima.

Tatarsko cveće (Iberis) je veoma otporna biljka. i veoma lepa u grupama. Najbolje napreduje u sunčanom delu bašte. Pleni veoma lepim belm cvetovima. Naraste tridesetak centimetara, te je pogodna za kamenjare i bordure.

Zvončići (Campanula) veoma efektno deluju u vrtu a najlepši su ako se posadena sunčanim mestima. Koriste se ikao rezani cvet. Semlepote poznati su i po tome što privlače pčele i leptire.

Delosperma nubigeum je veoma zanimljiva zimzelena, biljka. Njeni žuti cvetovi sakupnjeni su u cvasti.Otvaraju se po sunčanom vremenu, a noću i kad je oblačno su zatvoreni. Osetlljiva je na niske temperature i traži zaštitu od izmrzavanja. Narastesvega pet-šest centimetara. Pošto se širi,sadi se na razmak od tridesetak centimetara.

Baštenski oman (Inula ensifolia) cveta do sredine septembra, nekada i kasnije. Naraste tridesetak centimetara, a sadi se na razmak od oko dvadesetak.

Deljenje bokora

Redovne mere nege ovih biljaka doneće radost svakom novom cvetu. Jednom zasnovan perenjak će se menjati kako godine prolaze, ali će uvek iznova oduševljavati vlasnike novim i neočekivanim izgledom. Kada se ove biljke jednom ukorene i prilagode, ne treba im posebna nega.U slučaju dugotranije letnje suše mora im se osigurati dodatno zalivanje.

Povremeno zemljište oko njih treba okopati zbog uništavanja korova, a može se i malčirati.

Razmnožavaju se najčešće deljenjem bokora, tako što se biljke iskopaju i podele ašovom na dva, tri ili više delova, koji se sade odvojeno. Na ovaj način one se i podmlađuju.

Najbolji efekat se postiže ako se kombinuju s dekoratvnim kamenom, sadnicama drugih ukrasnih biljaka, niskim čerinarima, ukrasnim šibljem.

D. Radivojac

Dobro jutro broj 557 – Septembar 2018.