Bez kalijuma nema čvrstine, a bez kalcijuma težine

Drugi po važnosti element u ovom periodu je kalcijum, koji se u plodovima najčešće koncentriše u semenu. Njegova uloga je u rastu ćelija, stabilnosti unutrašnjih membrana i sintezi rezervnih tkiva. Veoma slaba mobilnost ovog elementa u zemljištu i biljnom tkivu utiče na potrebu njegove stalne dostupnosti, prvenstveno mlađem korenju  biljke, odakle se u organe i tkiva transportuje ksilemom. Transpiracija je ključni proces za transport kalcijuma putem ksilema, zbog čega se veća količina ovog elementa nakuplja u lišću u odnosu na plodove. Plodovi apsorbuju kalcijum u prvoj, od ukupno tri faze razvoja, što je rezultat otvorenih stoma i intenzivne transpiracije. Kao posledica toga, manjak kalcijuma u tkivu biljaka može se pojaviti zbog smanjenog snabdevanja ovog elementa kroz ksilem, što je česta pojava usled niskog nivoa transpiracije. Sa daljim razvojem, površinu ploda prekriva voštana prevlaka, stomin aparat na njima se zatvara zbog čega se i transpiracija smanjuje, a sa tim se smanjuje i priliv kalcijuma u njih. Po završetku prve faze razvoja plodovi i dalje nastavljaju da rastu tako da se koncentracija kalcijuma u njima smanjuje.

Sve ovo ukazuje da je nivo kalcijuma u plodu, povezan sa njegovom čvrstinom i kvalitetom u toku berbe i posle nje, uslovljen većim brojem faktora od kojih su najznačajniji: sorta, dostupnost kalcijuma u zemljištu, transpiracija, ekološki faktori, rezidba, primena i dostupnost drugih elemenata u zemljištu. Treba pomenuti da folijarna primena kalcijuma ima fiziološka ograničenja zbog njegove slabije raspoređenosti unutar biljke, a da plodovi zbog niske transpiracione funkcije usvajaju veoma male količine.

Bitno je shvatiti da kalijum i kalcijum komplementarno deluju i, kako se u praksi često kaže, bez kalijuma nema čvrstine, a bez kalcijuma nema težine. Ove elemente je poželjno upotrebljavati u fiziološki lakše usvojivim oblicima, a to je u obliku helata ili kompleksa, što im omogućuje bržu absorpciju, odnosno preko lista uz povremenu primenu istih putem zalivanja kap po kap.

Piše: Dr Aleksandar Leposavić

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti