Borovnica i malina za Tursku

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Senad Mahmutović, državni sekretar i direktor Uprave za zašitu bilja Nebojša Milosavljević razgovarali su danas u brogradskom sedištu Turske razvojne agencije TIKA i direktorkom za Srbiju gospođom Çaglom Gultekin Tosbat o dosadašnjoj saradnji i planovima buduće saradnje. Akcenat u razgovorima bio je na mogućim zajedničkim projekatima u oblasti stočarstva i voćarstva. Uz ocenu da je dosadašnja saradnja bila jako uspešna zaključeno je i dogovoreno da obe strane posvećeno rade i deluju na konkretizaciji izloženih ideja i projekata u budućnosti. Naročito se razgovaralo o konkretnim potezima u cilju realizacije saradnje po pitanju plasamana maline i borovnice kao i porizvodnji industrijske jagode o čemu su nedavno razgovarala dva ministra na sastanku u Istambulu.

Srbija je 2019. godine izvezla 2530 tona u vrednosti 7,2 miliona evra.

 „U Srbiji je brovnica zastupljena na 1612 hektara u 2019 godini, a 2020. očekujemo mnogo veću proizvodnju i površine jer je značajan broj proizvođača uložio u zasade borovnica, a mi kao resorno Ministarstvo subvencionišemo ovakve investicije“.

Mahmutović je ovom prilikom rekao da očekuje dalji rast izvoza voća i podsetio da su u poslednje tri godine takođe zabeleženi dobri rezultati kada je u pitanju izvoz maline pa je prema poslednjim podacima izvoz srpkog strateškog voća premašio 215 miliona evra u 2019. godini. Imajući u vidu dobru cenu prouzrokovanu visokom tražnjom u svetu za očekivati je još bolji rezultat u 2020. godini.

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za