Bostandžijama se osladila cena, a i prodaja ide lako


Spas od velikih vrućina ne nalazi se samo u debeloj ladovini, već i u hladnoj i slatkoj lubenici. Ovoga leta ranije su dospele zbog visokih dnevnih temperatura, ali proizvođači se ne žale zbog toga. Zadovoljni su trenutnom cenom i kvalitetom, a za prinose kažu da su mogli biti i bolji.

  • Sve do juna bilo je hladno, a onda su stigle velike vrućine. Bostan je toploljubiva biljka i ne voli nagle promene vremena, pa je zbog toga bilo leja gde su plodovi otpadali – kaže za “Dnevnik” Sava Kompalić iz Deronja kod Odžaka koji pripada trećoj generaciji čijem poljoprivrednom gazdinstvo je glavno opredeljenje sejanje lubenica. Za razliku od proteklih leta, ove sezone, navodi, lakše je bostan prodati.
    – Velika potražnja vlada za bostanom u marketima, pa skoro celokupan rod iz Deronja odlazi trgovinskim lancima u Novi Sad i Beograd. I što je najvažnije, veliki trgovci nude i dobru cenu. Za sada kilogram lubenica naveliko košta 30 dinara – ističe Kompalić i naglašava da i bostandžijama kao i drugim poljoprivrednim proizvođačima nedostaju sezonski radnici, jer vrežu treba seći i tovariti u prikolice, a onda i pretovarati do velikih trgovina.
    Tako slast u dobrom poslu ove godine kvare neprilike na tržištu rada. Kompalić kaže da u Deronjama ima stotinak poljoprivrednika koji su ovog proleća posejali lubenice na većim i manjim površinama i da je to primetno više nego ranijih godina. Verovatno zbog zarade, kaže, mada po jutru treba 1.500 evra ulaganja, a bez sistema za navodnjavanje ne vredi ni sejati lubenice, jer pri ovako visokim dnevnim tempraturama, od bostana ne bi bilo ništa da na njivama nema vode, kap po kap.
    Osim Deronja, na glasu po dobrom bostanu u Bačkoj je i Đurđevo u žabaljskoj opštini, gde ima ovog leta lubenica kao i ranijih godina zahvaljujući gazdinstvima koje nisu odustale od bostana .
    – Ostalo je nas 13 porodica koji se još bavimo lubenicama – kaže Aleksandar Šovljanski, koji lubenice prodaje isključivo na komad jer je tu bolja zarada, pošto trenutno kilogram košta 50 dinara.
    – Onaj ko ne seje mnogo, hoće da izvuče svaki dinar, pa tako nas troje, četvoro bostandžija iz sela prodajemo na malo, a ostali prodaju nakupcima iz okolnih sela koji lubenice dalje preprodaju – kaže Šovljanski.
    Kao i svake godine, tako i ovog leta Šovljanski kaže da će lubenice imati sve do polovine septembra jer je bostan sejao svakih pet dana da bi rod stizao kontinuirano. Zadovoljan je, kaže, prinosom i navodi da se na jutru, pod uslovom da je rod solidan, može dobiti između 20 i 25 tona bostana.
    Što se tiče cene u narednom periodu, da bi bilo dobro kada se kilogram ne bi spustio ispod 30 dinara, jer bi, u tom slučaju, za proizvođače to bio čist gubitak.
    – Sezona lubenica je počela pre desetak dana i na tržištu se oseća da domaći rod stiže za prodaju, što bi moglo da obori cenu koštanja, ali se i dalje najavljuju vrućine, pa u takvim vremenskim uslovima lubenice se više kupuju, što može da bude dobro za proizvođače jer između ponude i potražnje postoji ravnoteža – kaže Šovljanski.
    Sezona lubenica dobro je počela, ali svaki novi dan donosi druge prilike na tržištu – kazao je poljoprivrednik iz Silbaša nedaleko od Bačke Palanke Dragan Guljaš.
  • Naveliko kilogram je koštao i 35 dinara, pa ko je imao lubenice ranije, lepo je mogao da zaradi. Međutim od pre dan, dva jedan veliki trgovinski lanac počeo je bostan da prodaje na akciji, kilogram za nepunih 30 dinara, što automatski obara cenu lubenica naveliko. Sve dok domaće lubenice nisu počele da stižu, one iz uvoza veliki trgovci su plaćali i 40 dinara naveliko. Sada, ukoliko i drugi veliki trgovci počnu da lubenice nude na akcijama budžašto i to u jeku sezone, treba nam zaštita države od velikih trgovinskih lanaca, da bi se održala domaća proizvodnja jer, u suprotnom, ne vredi trud i velika ulaganja.
    Izvor: Dnevnik
    Foto: Pixabay
razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18