Насловна АРХИВА Bumbar je ugrožen

Bumbar je ugrožen

1023
Foto: Pixabay

Posle višegodišnjeg smanjenja broja pčela širom Zapada, od prošle godine se na američkoj federalnoj listi ugroženih životinjskih vrsta nalaze i insekti iz porodice pčela. Tih sedam vrsta su endemi Havaja, ali sada su i bumbari proglašeni ugroženom vrstom u kontinentalnom delu SAD. Prvi put je Služba za ribarstvo i divljač iz SAD pod zaštitu stavila vrstu bumbara sa rđastim zakrpama (eng. rusty patched bumblebee, Bombus affinis), koja je endemit Severne Amerike. Ova vrsta nastanjivala je 28 saveznih država SAD, ali danas nastanjuje samo 13. Često je mogla da se vidi na poljima kontinentalnog dela SAD, ali je populacija u poslednjih dvadeset godina smanjenja za čak 95 odsto. Ovaj bumbar nestaje usled gubitka staništa, intenzivne poljoprivrede, bolesti, korišćenja pesticida i klimatskih promena. Nije ugrožen samo on, već i mnoge druge vrste pčela.

Ovo je inicirano u septembru prošle godine, ali se čekalo na završetak birokratskog rata između Baraka Obame i Donalda Trampa. Nova administarcija želela je da napravi sopstvenu reviziju ovog pitanja. Sada se suočavaju s peticijama različitih udruženja, zbog odlaganja. Ovaj bumbar je za SAD izuzetno važan i ekonomski, jer oprašuje trećinu useva, što u finansijskom smislu predstavlja ogromnu sumu.

– Bombus affinis nalazi i u grupi insekata oprašivača, zajedno s leptirom monarhom, koji doživaljavaju ozbiljan pad u populaciji širom zemlje – izjavio je u saopštenju Tom Melius, regionalni direktor američke Službe za ribarstvo i divljač. – Zbog čega je to važno? Oprašivači predstavljaju male, ali snažne delove prirodnog mehanizma koji održava naš svet. Bez njih, šume, parkovi, livade, šikare i ostatak bogatog života koji oni održavaju ne mogu da opstanu, a usevi zahtevaju naporno i skupo ručno oprašivanje – objasnio je Melius.
Stavljanje ovih insekata na listu ugroženih vrsta je zabrinjavajuć, ali i važan korak.

Foto: Pixabay

Neadekvatno prskanje biljaka preti pčelama

Sezona prskanja biljaka u cvatu razlog je za zabrinutost pčelara. Kako tvrde, postoje oni koji u ovu svrhu koriste opasne materije – pogubne za pčele. Primer za to je situacija u kojoj su se našli članovi Društva pčelara „Dunav“ u Apatinu. Apatincima je u sećanju ostao pomor iz 2011. godine, kada su pretrpeli veliku štetu – uništeno je 1.100 košnica. Razlog je bio tretiranje okoline Banje Junaković štetnim preparatima.
– Nikada nije utvrđeno ko je to uradio. Znamo da je iz aviona tretiran krpelj u vreme cvetanja bagrema. Analize su rađene na VMA, utvrđeno je i koji je otrov bio u pitanju, ali nismo uspeli da dokažemo – rekao je Rade Stevanović, predsednik Društva.
Jasna Mastilović iz Instituta za prehrambene tehnologije tvrdi da se radi na pronalasku i upotrebi alternativnih metoda zaštite. Ovo se odnosi na biološka sredstva, koja će imati selektivan uticaj na one organizme na koje se primenjuju, ali i na način proizvodnje – stvaranje ekosistema s korisnim mikroorganizmima.

– Sa saradnicima sa Poljoprivrednog fakulteta i Fakulteta tehničkih nauka radimo na projektu koji se bavi razvojem ovakvih tehnologija, da bi postale pristupačne i nama – objasnila je Mastilović.

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (član 45) zabranjuje primenu sredstava iz vazduhoplova koja su otrovna za pčele, kao i u vreme cvetanja bilja. Prema članu 49, ova sredstva mogu da se primenjuju ukoliko se pčelari obaveste 48 sati pre i ako su košnice na pet kilometara od mesta tretiranja.

Naučnici: sprečite gubitak pčela

Tim naučnika iz Britanije sproveo je istraživanje posledica koje mogu da prouzrokuju smanjenje oprašivača. Važno je da se preduzmu konkretni koraci, da bi se sprečio gubitak pčela i ostalih oprašivača. Zahvaljujući njima, u svetu se prave proizvodi u vrednosti od 233 do 577 milijardi dolara godišnje. Četvrtina useva zahteva makar delimično oprašivanje, a od njih zavisi i stabilan ekosistem. Naglašena je važnost saradnje vlada i poljoprivrednika, kao i cele svetske zajednice.

– Bez oprašivača, mnogi od nas više ne bi bili u mogućnosti da uživaju u kafi, čokoladi, jabuci i mnogim drugim namirnicama, koje su deo svakodnevnog života – rekao je profesor biodiverziteta Simon Pots.
Utvrdili su da oprašivače ugrožavaju nove poljoprivredne tehnologije, klimatske promene, GMO, pesticidi, kao i širenje bolesti, štetočina i prirodnih neprijatelja oprašivača.

Bez pčela nema proizvodnje hrane koja nam je potrebna. Uz ptice, slepe miševe, leptire, tvrdokrilce, one su nezamenljive u oprašivanju 30 odsto useva koje koristimo i oprašuju 90 odsto svih divljih biljaka. Globalna šteta od smanjenja njihovog broja procenjuje se na 5,7 milijardi dolara godišnje.

M. Volčević

Dobro jutro broj 543 – Jul 2017.