Čačanska rana – jagode detinjstva se vraćaju u modu

Autohtona sorta jagoda „čačanska rana“ retka je na srpskim njivama i skoro da je više niko i ne gaji.  Jedan od malobrojnih proizvođača, Ivan Lukić, iz Donje Sabante kod Kragujevca, nasledio je ovu proizvodnju od bake i dede i ne pomišlja da je zameni sa nekom drugom sortom. Priznaje da se sa čačanskom ne može računati na ogromne prinose i zaradu, ali zbog tradicije ne želi da se odrekne slatke, sitne i mirišljave jagode. Da bi povećao prihode, osmislio je i novi proizvod- jagode u saksiji.

Ivan Lukić je srednja generacija porodice koja je odana autohtonoj sorti jagoda. Kaže da je većina odustala od ove domaće sorte i prešla na italijanske i turske zbog većih prinosa. Čačanska se u gazdinstvu Lukića gaji skoro pola veka i to iz više razloga, ali i na više različitih načina – na otvorenom, u plasteniku i u saksijama.

Čačansku ranu su gajili moji baka i deda, zatim moji roditelji, a ja nastavio sa svoje troje dece. Nekako sam emotivno vezan za ovu sortu, a ni prihod nije loš. Nisam se preorijentisao na uvozne sorte, jer je ova vrsta veoma otporna. Ne zahteva nikakav hemijski tretman. Najvažnije je da ima miris i ukus prave jagode, kakve pamtimo iz detinjstva i kupci to znaju da cene. Uvozne sorte imaju ujednačene plodove i lepe su na oko. Naše su sitnije, ali slađe i mirišu. Zato su idealne za slatko i džemove. Plasman na tržištu nije nikakav problem, uprkos konkurenciji sa jagodama koje izgledaju kao sa fotografija – kaže Ivan Lukić.

Ova sorta nije bez mana, dodaje ovaj proizvođač. Rod nije svake godine isti i mora da se gleda u nebo. Tim pre što jagodu uglavnom gaji na otvorenom.Čačanskarana ne voli preterano kišna proleća, te su u takvim uslovima preporučuje obavezno razređivanje lisne masne i odstranjivanje trulih plodova.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra