Cene hrane na šestogodišnjem maksimumu

Svetske cene prehrambenih proizvoda zabeležile su nagli međugodišnji rast u novembru, dostigavši skoro šestogodišnji maksimum, pri čemu je indeks na mesečnom nivou ostvario najoštriji skok od jula 2012. godine, prema novom izveštaju agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Prema podacima FAO, indeks svetskih cena hrane je uzleteo prošlog meseca za 3,5 posto na 105 poena u odnosu na 101 bod u oktobru.

Ovo je najviši nivo FAO indeksa od decembra 2014. godine, koji prati mesečne promene cena u korpi pet elementarnih proizvoda – žitarica, uljarica, mlečnih proizvoda, mesa i šećera.

Izveštaj objavljen na zvaničnoj internet stranici ove agencije UN sa sedištem u Rimu, pokazuje da su cene biljnog ulja prednjačile s rastom od čak 14,5 odsto u odnosu na prethodni mesec, usled skoka cena palminog ulja.

Cene žitarica su skromnije povećane, za 2,5 procenata na mesečnom nivou, mada su za skoro 20 procenata iznad prošlogodišnjeg nivoa.

Pšenica je poskupela zbog „smanjenih procena žetve“ u Argentini, a cene kukuruza su delimično porasle usled prognoziranog nižeg roda u Sjedinjenim Državama i Ukrajini. Cene pirinča su ostale stabilne.

Meso i mlečni proizvodi su zabeležili porast cena od po 0,9 odsto u odnosu na oktobar. U poređenju sa novembrom 2019. godine, cene mesa su pale za 13,7 odsto, ali su na mesečnom nivou poskupeli i govedina i ovčetina i svinjetina, napominje FAO.

Zabrinutost zbog potencijalnog manjka globalne proizvodnje šećera usled loših izgleda za rod u Evropskoj uniji, Rusiji i Tajlandu, cene ove namirnice su porasle za 3,3 procenta.

Indeks mlečnih proizvoda popeo se za 0,9 odsto na najviši nivo u poslednjih skoro 18 meseci, delimično podstaknut jačanjem cena maslaca i sira.

FAO navodi da se pandemija kovid-19 pokazala kao „značajan generator globalne prehrambene nesigurnosti“, jer rast cena predstavlja dodatno opterećenje onoma čiji su prihodi pali zbog koronavirusa.

„Pandemija pogoršava i intenzivira ionako krhku situaciju koju uzrokuju sukobi, štetočine i vremenske neprilike, poput nedavnih uragana u Centralnoj Americi i poplava u Africi“, dodaje ta agencija.

FAO ističe da je za 45 zemalja, od kojih su 34 u Africi, i dalje potrebna spoljna pomoć kako bi obezbedile dovoljno hrane.

Izvor: TANJUG

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18