Cene i nestašica azotnih đubriva racionalizuju prihranu pšenice

Polovina februara je uobičajeno vreme za prvu prihranu pšenice i drugih ozimih useva.

Problem ovogodišnje setve ozimih strnina je povećana cena mineralnih đubriva, pa veliki broj poljoprivrednih proizvođača nije pripremio dovoljne količine hraniva.

Setva pšenice je u našem regionu na više od 90 odsto površina završena u optimalnom roku. Usevi iz oktobarskih rokova setve nalaze se u bokorenju sa 1-3 bočna izdanaka, dok se usevi iz novembarske setve nalaze u fazama od 1-3 lista do početka bokorenja. Usvajanje hraniva pšenica počinje u jesen formiranjem trećeg lista i biljke do ulaska u zimu usvoje do 40 kg azota.

S obzirom na cenu i nedostatak azotnih đubriva, racionalna upotreba se nameće sama po sebi. Prihranu treba uskladiti sa stanjem useva, ukupnom količinom mineralnog azota u zemljištu i njegovom distribucijom po profilu i agrometeorološkim uslovima. Analiza zemljišta je jedini pouzdan način da se sazna stanje azota, njegova distribucija i količina u zoni prostiranja korena.

Laboratorija PSS Zrenjanin je u proteklom periodu uradila analizu sadržaja mineralnog azota u zemljištu na više od 100 uzoraka sa parcela Srednjobanatskog okruga pod pšenicom i utvrdila da su potrebe useva za prihranjivanjem veoma različite. Prema sprovedenim analizama (do 7. februara), deficit azota je u proseku 98 kg/ha, tj. 56 kg/kj.

Potrebnu količinu hraniva treba podeliti u dve prihrane. U prvoj prihrani treba dati 60%, a u drugoj 40% od potrebne količine čistog azota.

Sadržaj lakopristupačne vode u slojevima do 90 cm je veoma dobar, ali je spustio sadržaj nitrata u niže slojeve (60-90 cm), što će biti korisno u prolećnom delu vegetacije.

Normalno je da pšenica u fazi bokorenja ima primarni korenov sistem razvijen 40-50 cm tokom jeseni. Kasnije on dostiže dubinu 90-100 cm. Zato je neophodno da se azot u momentu kretanja vegetacije nađe u zoni prostiranja korena. Najefikasnija azotna đubriva su amonijačno-nitratna jer sadrže i amonijačni i nitratni oblik azota (AN,SAN,KAN).

Ova đubriva imaju brže dejstvo i primenjuju se krajem februara-početkom marta i u drugoj prihrani.

Ukoliko je za prihranu planirana urea, primena bi trebala biti ranije (već polovinom februara), jer sadrži azot u amidnom obliku, koji je biljci dostupan tek posle transformacije u zemljištu (u praksi 2-4 nedelje).

Prihranu krenite sa najrazvijenim usevima da biljke ne bi „gladovale”.

Piše: Ivana Vasilijić, savetodavac, PSS Zrenjanin

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18