Čista voda iz česme mnogima nedostupna

Trećina javnih vodovoda u Srbiji je neispravna, pokazuje analiza Instituta za javno zdravlje „Batut“. Kontrolisali su 2.246 vodovoda i objekata, i ustanovili da je 16,5 odsto uzoraka fizičko-hemijski neispravno, a mikrobiološki pet odsto uzoraka. Stručnjaci upozoravaju da vode zapravo nemamo dovoljno, i da zbog sve većih perioda suša i zagađenja slivova moramo da je čuvamo.

Vojvođani imaju najviše problema sa vodom. U Severnom Banatu je čak 98 odsto analizirane vode hemijski neispravno, sadrži povišene koncentracije gvožđa, amonijaka, mangana, nitrata, nitrita. I u Srednjem Banatu slično.

suša i zagađenja slivova moramo da je čuvamo.

– Prosto je tlo takvo, arsen nije došao kao posledica zagađenja, nego je tu prisutan. Štednja vode, mere prevencije, mere zaštite, mi prvo na tome ne radimo, a to što nam je priroda podarila takvo kakvo jeste, da od toga napravimo kvalitetnu vodu u principu možemo – kaže Danijela Japin iz Visoke tehničke škole u Zrenjaninu.

Srbija je zapravo siromašna vodnim resursima i sve su vidljivije posledice klimatskih promena i suša.

– Na slivovima, gde imamo te prioritetne akumulacije za vodosnabdevanje stanovništva, moramo da učinimo sve da se eliminišu u maksimalno mogućoj meri svi izvori zagađenja i da se postave stroga pravila kada je u pitanju zaštita voda – navodi profesor Šumarskog fakulteta Ratko Ristić.

Na kanalizacione sisteme priključeno je oko 55 odsto stanovništva Srbije. Uz kanalizaciju, u reke se izliva i zagađena voda iz industrije.

– Prvi zadatak na kojem sam radio 1976. godine je bilo postrojenje za tretman otpadnih voda grada Beograda. Mi danas još uvek nemamo postrojenje – ukazuje Prvoslav Marjanović iz Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“.

Direktor tog instituta Dejan Divac dodaje da postoje desetine izliva kanalizacije u Savu i Dunav.

– Svi to vidimo, dođu ljudi pecaju tamo – ukazuje Divac.

Svega 15 odsto otpadnih voda u Srbiji se prečišćava. Iako 47 gradova i opština imaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, polovina nije u funkciji.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra