Crne ribizle malo ima, ali je tražena

Mladen Đaković iz Lukićeva kod Zrenjanina već nekoliko godina sa porodicom gaji crnu ribizlu i celokupan rod sa 2,5 hektara prerađuje. Sa sokovima, džemom, slatkim i najtraženijim likerom, redovno posećuje sajmove i bazare. Iako je poljoprivredom počeo da se bavi tek posle odlaska u penziju, izveštio se u gajenju ove, kod nas retko gajene, voćke.

– Malo ljudi zna za crnu ribizlu. Zato sam se i odlučio za nju, ali i zbog toga što nije preterano zahtevna u odnosu na drugo voće koje mora da prska i po 20 puta – kaže Mladen Lukić.

Plantaža je udaljena od Zrenjanina i nalazi se u selu Družetić u opštini Koceljeva. Da gaji ovo voće u Mačvanskom okrugu, a ne u Banatu gde živi, odlučio je iz praktičnog razloga.

– U Lukićevu gde živimo zemlja je peskovita i posna. Nema vode, a crna ribizla ne može bez nje. Imamo sistem navodnjavanja kap po kap, a vodu izvlačimo iz omanjeg jezera sa našeg imanja. Potrebno je još da se svi poslovi, poput orezivnja, đubrenja i prskanja bakrom, obave na vreme -dodaje Lukić.

On u svom zasadu ima više sorti crne ribizle. Prednjače titanija i ben sarek. Od  ukupne godišnje proizvodnje na plantaži ubere oko šest tona crnih bobica. Od njih pravi osam proizvoda.

– Najtraženiji je liker, a zatim slede bistri i hladno ceđeni sokovi, koji su izuzetno zdravi. Pravi se i nešto džema i slatka. Prodajemo ih na sajmovima i bazarim širom Srbije, a ujedno se tada i družimo s ljudima – kaže Mladen.

Tako je sve do juna ili početka jula, kada kreće berba. On je obavlja uz pomoć kombajna za bobičasto voće. Prednost ove voćne vrste je što mali grozdovi mogu ostati na granama i do mesec dana po sazrevanju. Ove godine očekuje najveći prinos do sada, jer maksimalna produkcija zasada je u petoj godini. Iako Lukići prerađuju celokupni rod, otkupna cena ribizle na svetskom tržištu je prilično dobra. Kilogram se plaća od 1,5 do 2,5 evra.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra