Crni luk ne podnosi zasenu

U zimskom periodu u plastenicima i staklenicima koji nemaju grejanje, sa uspehom može da se gaji mali broj povrtarskih vrsta. Za unosnu proizvodnju nije bitno samo da se biljke posade ili poseju, važno je da se poznaje i njihova biologija i specifični zahtevi prema svetlosti, vlažnosti i temperaturi. Poznavanje tehnologije proizvodnje i iskustvo u praksi olakšaće posao povrtarima i doneti im veću zaradu.

U plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji najbitnija mera u zimskim mesecima je provetravanje. To je i značajna preventiva u zaštiti povrća pod krovom. Dezinfekcija zemljišta je obavezna, a rasad mora da bude dobro odnegovan i zaštićen od bolesti i štetočina.

Foto: Vecteezy

Vrste koje se uspešno gaje tokom zime u baštama pod krovom su crni luk, rotkvica, spanać i salata. Iako većina povrtara koji se bave plasteničkom proizvodnjom tokom zime zna mnoge tajne, nije na odmet da ukažemo na neke specifičnosti proizvodnje crnog luka i spanaća.

Seme luka i arpadžika klija kada je temperatura 3 do 5ºS, a najbrže klija pri temperaturi od 20 do 25ºS. Mlade tek iznikle biljke mogu podneti mraz od -4 ºS, listovi do -7 ºS, a dobro ukorenjene biljke i do -25 ºS. Najpovoljnija temperatura za porast listova je 18 do 20 ºS, a najviša 35 do 40 ºS.

Crni luk se đubri samo mineralnim đubrivima. Orijentacione norme iznose 120 do 150 kg/ha azota, 100 do 120 kg/ha fosfora i 150 do 180 kg/ha kalijuma. Pri osnovnoj obradi unose se dve trećine fosfornih i kalijumovih đubriva. Predsetveno se dodaje ostatak fosfora i kalijuma s polovinom azotnih đubriva, dok se preostali deo azota koristi u dva – tri prihranjivanja.

Piše: Dipl. inž. Dragan Mijušković, PSS služba u Jagodini

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti