DAN PLANETE ZEMLJE: Više ekološke svesti, teško protiv starih navika



U Srbiji je uvećan stepen ekološke svesti, ali je i dalje teško odreći se navika, ocenjuju stručnjaci povodom Međunarodnog dana planete Zemlje i ističu da se zdrava životna sredina izgrađuje sopstvenim ponašanjem i kulturom življenja.

Profesor Fakulteta političkih nauka Darko Nadić ukazuje da nama kao civilizaciji nedostaje empatije prema životnoj sredini i planeti na kojoj živimo.

““Kada zagusti setimo se prirode. Svi kažu „bežimo u prirodu“, a ne ““vraćamo se prirodi“, pogotovo ljudi iz urbanih sredina““. kazao je Nadić u ““Uranku““ na K1 televiziji.

Ocenio je da se od ekonomista teško može očekivati bilo šta drugo osim očuvanja kapitalizma, kao i od političara koji uglavnom, kako kaže, samo mnogo govore o održivom razvoju.

Nadić smatra da se treba iskreno vratiti očuvanju prirode, a ne da se sve, kaže, završi time što ćemo da zavrnemo slavinu dok peremo zube ili da isključimo svetlo na jedan sat.

Kaže da se u Srbiji uvećao stepen ekološke svesti, ali da se teško odričemo svojih navika.

““Mi nismo spremni da se odreknemo mobilnog telefona. Ekonomija je i proizvodnja, i ekonomski razvoj, i profit, i prodaja i investicije. Iza svega toga stoje magnati i političari. Plava planeta u budućnosti bi se mogla predstaviti kao siva i gola, ako sve što je zeleno bude raskrčeno i ako nas prekriju fabrički dimnjaci““, rekao je Nadić.

Izrazio je nadu da će u jednom trenutku biti pronađeno zadovoljavajuće rešenje da se pomiri i priroda i ekonomija i napredak civilizacije koji, kaže, ne može da se zaustavi.

Meteorolog Nedeljko Todorović kazao je da se sa klimom na planeti niti u našoj zemlji ništa nije promenilo u poslednjih 135 godina, kao i da se rade i rekonstrukcije klime unazad do čak nekoliko hiljada godina.

““U srednjem veku bila su prisutna mala ledena doba, periodi nižih temperatura u letnjim mesecima. Sve skupa, to nema posledica na život na zemlji. Svaki region ima svoje klimatske osobine. Prošle godine je april u Srbiji bio još hladniji i sa više snega, ali ljudi zaboravljaju““ kazao je Todorović.

On smatra da se politika umešala u sve pa i u ekologiju i zaštitu životne sredine navodeći da je ugljen-dioksid koristan za život na planeti i da je njegov uticaj na temepraturu zanemarljiv.

““Na promene klime i meteoroloških parametara najviše utiče vodena para. Sunce najviše utiče na sve procese na zemlji. I u budućnosti će biti promena u prilivu sunčeve energije što će uticati na temperaturu““, kazao je Todorović.

Naglasio je da u poslednjih deset do 15 godina temperature stagniraju na planeti i da nema promena koje bi trebalo da zabrinjavaju.

Todorović je naveo i da meteorološki alarmi nisu opasni već da ih treba shvatiti na pravi način.

““Prošle godine imali smo dva do tri meseca toplog i sušnog leta sa ekstremno visokim temperaturama. Ovo leto najverovatnije će biti sa manjim brojem takvih tropskih dana. Početkom maja kreću pljuskovi, i inače su maj, jun i jul najkišoviti meseci ne po broju dana, već po količini padavina““, predviđanje je Todorovića.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime