„Destilati za destilerije“- nov rakijski projekat

U Šumadiji je pokrenut projekat povezivanja proizvođača destilata i registrovanih destilerija rakije. Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja osmislila je ovaj projekat tako da proizvođači u kućnim uslovima obezbeđuju sirovine zvaničnim destilerijama, a oni za uzvrat dobijaju siguran plasman destilata.

Trenutno, svega 25 odsto proizvedene rakije u ovom okrugu, nastaje u registrovanim destilerijama. Cilj inicijative je da se proizvođači destilata umreže i da se uspostavi dugoročna saradnja sa registrovanim destilerijama.

„Inicijativa je usmerena na kontinuirano snabdevanje destilerija kvalitetnim sirovinama, ali će i proizvođači u domaćinstvima imati veliku korist“, kaže Nenad Popović, direktor Regionalne agencije za  ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja.

Popović navodi da se u Šumadiji godišnje proizvede oko 7,5 miliona litara rakije u zvaničnim destilerijama. Međutim, to je tek od 25 do 30 odsto od ukupno proizvedene rakije.

„Blizu  70 odsto od ukupno proizvedne rakije nastaje u  domaćinstvima. Ta količina se kategoriše, takoreći, kao nelegalna, odnosno kao kućna proizvodnja. Cilj nam je da taj procenat u budućnosti smanjimo na bar 40 odsto“, kaže Popović.

S druge strane, proizvođačima rakije u kućnim uslovima biće omogućen stabilan plasman za njihove destilate. Ujedno će dobiti stručnu i terhničku podršku, recepturu i sigurnu prodaju. 

“ Na kvalitet rakije direktno utiču momenat branja, higijena fermentacionih sudova, vreme destilacije. U kućnim uslovima rakija se ponekad pravi kad domaćin ima vremena. Na kraju se dobije rakija koja ne može da se proda ili odlazi ispod cene. Ovako će greške biti svedene na minimum, jer će domaćini dobijati stručnu pomoć“, izjavio je Ivan Urošević iz Saveza proizvođača rakija Srbije.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra