Dezinfekcija kontejnera, semena i supstrata za proizvodnju rasada

Mlada biljka, sa čvrstim i elastičnim stablom, sa razvijena 4 i više listova predstavlja rasad. Rasad se najčešće proizvodi u toplim lejama, dodavanjem supstrata u kontejnere ili saksije. Kontejneri i saksije koji se najčešće koriste u proizvodnji rasada su od stiropora, kartona i plastike, različitih veličina, oblika i sa različitim brojem otvora, a pre upotrebe plastičnih kontejnera preporučuje se njihova dezinfekcija, kao i dezinfekcija supstrata.

Dezinfekcija je skup određenih postupaka ili radnji usmerenih na uništavanje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama,a postupkom dezinfekcije se sa površina ili predmeta u kojim se proizvodi rasad, kao i sa površine semena uklanjaju prouzrokovači bolesti, kao što su bakterije i gljivice. Pre unošenja u leju dezinfikuje se i supstrat (zemljišna smeša), a u te svrhe je najbolje koristiti vodenu paru. Za termičku sterilizaciju vodenom parom potrebno je oko 90°S,  a za dezinfekciju supstrata vodenom parom oko 70°S.

Ukoliko se upotrebljavaju već korišćeni plastični kontejneri, potrebno je da se odstrane zaostali delovi korena i treseta. U svrhu dezinfekcije može da posluži rastvor varikine i vode (npr. 1 litar varikine i 9 litara vode). U ovaj rastvor se mogu potopiti kontejneri u narednih 15-20 minuta, a zatim se dobro isperu u čistoj vodi i prosuše. Za dezinfekciju plastičnih kontejnera može se koristiti i 70% alkohol, kao i hemijski preparati.

Deznfekcija semena se obavlja u cilju uništavanja patogena koji se nalaze na njihovoj površini ili u unutrašnjosti. Termička dezinfekcija se obavlja potapanjem semena u toplu vodu ili njegovo izlaganje toplom vazduhu. Temperatura vode u koju se potapa seme je 50-55°S, a za tretman je dovoljno 20-30 minuta (za većinu povrtarskih kultura). Prednosti potapanja semena u toplu vodu su višestruke, a između ostalog pospešuje klijanje i bitno redukuje patogene sa površine semena. Što je voda koja se koristi toplija to je trajanje tretmana kraće. U cilju dezinfekcije semena mogu se koristiti i čaj od kamilice, fermetisani ekstrakt koprive kao i kalijum-permanganat (2-3 gr/10 l vode).

Piše: Savetodavac zaštite bilja Aleksandar Zdravković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti