Digitalne mreže stižu u sela u Srbiji

U selu Zagorica kod Topole danas je započet proces digitalizacije u ruralnim područjima Srbije.

Početku izvođenja radova širokopojasne infrastrukture prisustvovala je predsednica Vlade Ana Brnabić, koja je istakla da je ovaj projekat od velike važnosti jer će omogućiti svim građanima Srbije, a posebno onima koji žive u najudaljenijim ruralnim mestima, savremeni pristup internetu.

Istakla je da je veoma važno za ravnomerni rast i razvoj da naši najmlađi ostaju u svojim sredinama i da svojim znanjem razvijaju i najudaljeniji deo Srbije.

– Za to su im potrebni pravi uslovi. Građani u ruralnim sredinama moći će da koriste sve elektronske usluge, zahvaljujući projektu koji radimo sa Evropskom investicionom bankom, uz ogromnu podršku Evropske unije – rekla je Brmabić.

Kako je navela, čitav ovaj projekat je vredan 500 miliona evra, od čega je 250 miliona investicija države, a 250 miliona je investicija privatnih partnera telekomunikacionih kompanija.

– Od tih 250 miliona koliko država ulaže, od preko 150 miliona koje smo obezbedili za ovu prvu fazu, u kojoj ćemo povezati 120.00 domaćinstava na brzi internet, 118 miliona nam je povoljan kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a skoro 35 miliona je evra je donacija Srbiji od Evropske unije – istakla je predsednica Vlade.

Izgradnja digitalne mreže u okviru prve faze projekta počela je u selu Zagorica kod Topole.

U prvoj fazi biće izgrađeno približno 4.700 kilometara optičkih trasa i obuhvatiće oko 700 ruralnih naselja, 120.000 domaćinstava i oko 730 škola.

Završetak prve faze planiran je do kraja 2023.godine, a do kraja 2025. godine 100 odsto teritorije Srbije biće pokriveno brzim internetom.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar