Direkcija za robne rezerve otkupljuje 10.000 tovnih svinja?

Odbor za poljoprivredu Skupštine Srbije podržao je preduzete mere Ministarstva poljoprivrede i trgovine u cilju stabilizacije aktuelne situacije u domaćem stočarstvu.

Kako navodi RTV, preporuka je da se iz budžeta izdvoje sredstva da bi se intervenisalo po pitanju cena u ovom sektoru.

Takođe je predloženo da se opredeli i izvesna suma za popunjavanje zaliha putem Direkcije za robne rezerve, u cilju eventualnih intervencija.

Preporuka Odbora Ministarstvu poljoprivrede je da se u pravilnicima (koji definišu zakup državnog poljoprivrednog zemljišta za uzgajivače stoke) navedu poljoprivredni usevi, namenjeni pripremi stočne hrane, pišu dalje Novosti.

Bilo je zahteva da ministarstvo sa spiska pomenutih kultura izuzme šećernu repu, a u slučaju suncokreta, dozvoli zamenu za sačmu u punoj proizvodnoj težini. Ona bi se koristila za pravljenje stočne hrane na gazdinstvima.

U toku rasprave o postojećoj situaciji u srpskom stočarstvu, poseban naglasak stavljen je na svinjarstvo, pri čemu su predstavnici Ministarstva poljoprivrede istakli da je data nova saglasnost za intervenisanje Direkcije za robne rezerve, da otkupi deset hiljada tovnih svinja po ceni od 160 dinara za jedan kilogram.

Što se tiče uvođenja prelevmana na uvoz mesa, napomenuto je da nije dobijena saglasnost ministarstva finansija i trgovine, ali ni ministarstva za evropske integracije.

Predsednik Odbora, Marijan Rističević, mišljenja je da se stav predstavnika uljara graniči sa monopolskim ponašanjem. U toku rasprave naveo je svoje sumnje da se možda čak i dogovaraju pa shodno tome cena jestivog ulja sada iznosi 150 dinara, usled čega je pozvao nadležne da adekvatno reaguje.

Odbor je doneo i zaključak kojim je upućen apel na lovačka udruženja, lovočuvarsku službu, kao i lovne inspektora da obrate više pažnju i kontrolišu potencijalna uginuća divljih svinja na lovištima kojima gazduju, te da o tome uredno obaveštavaju veterinarske službe.

Kako smo nedavno pisali, da bi poljoprivredni proizvođači ostvarili bilo kakvu zaradu, konkurišu za subvencije i nadaju se da će bar kroz državne podsticaje ostvariti neki profit. Ali, ukoliko se situacija u domaćem svinjarstvu nastavi u ovom smeru, proizvodnju će možda zameniti nekom drugom.

Osim toga, problem predstavlja i veliki uvoz svinja iz inostranstva. Samo od januara do oktobra prošle godine uvezeno je 3.500 tona ovih životinja.

„Očigledno da je to veliki problem jer onda tovljači domaći ne mogu da prodaju ili su jednostavno uslovljeni da prodaju po niskoj ceni, a samim tim ne mogu ni ja kao proizvođač prasadi da prodam po adekvatnoj ceni što je maltene povezano“, istakao je za Agroklub Stevan Pušić, iz Kovilja.

Izvor: Agroklub.rs

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime