Divlja svinja postala kućni ljubimac

Na Miletinoj kosi, obronku Sokolskih planina, na međi Krupnja i Ljubovije, stanovnici su retki, a umesto komšija, kažu, društvo im prave divlje životinje. Jednu od njih uspeli su da pripitome, divlju svinju koja u domaćinstvu Avramovića boravi od proleća.

Na 950 metara nadmorske visine, u netaknutoj prirodi Sokolskih planina, vukovi, medvedi i lisice češći su od stanovnika koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke. O skladu prirode i čoveka u tom kraju govori i priča o divljoj svinji koja Avramoviće ne napušta već skoro godinu dana.

„Gile je došao početkom marta. Video sam ga tokom šetnje kroz šumu, bio je odbačen od čopora, ne vidim iz kog razloga, možda je bio trinaesto prase, pa je zbog toga i dobio ime Gile“, kaže Aleksandar Avramović sa Miletine kose.

„Imamo tri ćerke, sa Giletom su odrasle. Dok je Gile bio baš mali igrale su se s njim kao sa kućnim ljubimcem, nisu se razdvajale od njega, non-stop su ga mazile, trčale oko njega, vodile ga kao psa za sobom“, priseća se Biljana Avramović.

Osim hrane i ljubavi, Gile je, kažu Avramovići, kod njih našao i smeštaj. Iz šupe za drva isterao je pse i mačke, i sada spava na njihovoj slami. Ipak, svi se dobro slažu, a često podele i ručak. Osim prema ukućanima, Gile svoju mirnu narav pokazuje i prema komšijama.

„Planina je divljina, životinje su ovde glavne, a ja živim na njihovom terenu. Gile dolazi kod mene, bolje se ponaša kod mene u gostima nego kod vlasnika“, navodi Radovan Popović.

U dom porodice Avramović, Gile je došao sa dva kilograma, a sada ima više od stotinu. O tome koliko se ova divlja životinja pripitomila i odomaćila govori i to da i na nas strance reaguje potpuno pitomo.

Sokolskim planinama Gile se slobodno šeta, a prati ga, kažu, čista sreća, jer je samo uz nju uspeo da preživi sezonu lova na divlje svinje. Kada će, i da li će, od Avramovića otići, teško je reći jer se, iako su vrata otvorena, uvek vraća kući.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime