Divlje svinje mu jedu iz ruke

Krupan vepar, dve krmače i desetoro prasadi divlje svinje kod njega su na konaku i doručku, a ostatak dana provode u divljini.

Tekst i foto: Željko Dulanović

Mada vaga više od dvesta kilograma i pojavom plaši, divlji vepar Bendžo dobroćudan je kao jagnje kada svom domaćinu jede iz ruke. Sa krdom se odomaćio na imanju Todora Jadžića u vrletima Murtenice kod Nove Varoši. Kod njega imaju konak i obilan doručak, a za drugo se snalaze dok slobodno lutaju po planini. Meštani kažu da su se navikli na njih i da im, bar za sada, ne prave štetu.

Tu su se već drugu godinu vezali za Todora, ali i Todor za njih.  Međutim, ponekad ih nema da u Jadžiće, u brdima iznad centra Gornje Bele Reke, navrate danima. Todor tada svaki čas izlazi ispred kuće i zabrinuto gleda u planinu, telefonom se raspituje kod  komšija i prijatelja u okolnim selima. A kada nakon neprespavanih noći u šumi čuje zvonce, kao da mu veliki teret  sklizne  s leđa.

Kada vide nepoznate, beže

-Jednom ih nije bilo punih šest dana, baš sam se zabrinuo. ‘Divljaci’ znaju da za noći prevale i po 80 kilometara, a gde su za to vreme ovi moji bili, bog će ga znati. Bendžu i krmačama stavio sam zvono oko vrata, da upozori lovce, ali nikada se ne zna. Jesu se odomaćili kod mene na imanju, ali su i dalje plašljivi, kao i svaka druga zverka. Kada vide nepoznate, beže. Takva im priroda – kaže za „Dobro jutro“ Jadžić.

Nakon poslednjeg prašenja, krdo se umnožilo, pa je uz vepra i dve krmače i desetoro, većinom ženske prasadi.

-Jednu krmaču sam dobio na poklon, a drugu kupio, dok sam vepra za oplodnju nabavio u razmeni. Dao sam za njega mog pitomog krmka od 260 kilograma. Kada je došao, Bendžo je  imao 220 kilograma, a danas dosta više – priča Todor.

Redak slučaj

Upućeni kažu, da u planinskim krajevima Srbije i Bosne i Hercegovine ima još primera da se „divljaci“ odomaće na seoskim imanjima. Obično se radi o jednoj ili dve svinje, a retko o celom krdu, kao što je to slučaj u Jadžićima u Gornjoj Beloj Reci.  

Lovci, međutim, primećuju da se u najvećem broju slučajeva radi o „mešancima“, odnosno o divljim svinjama koje su ukrštene sa domaćim sortama, moravkom i mangulicom.

U jarugma iznad kuća Jadžića obezbedio im je svu zgodu i tu ih obično i hrani. Zaseok Jasik je inače obrastao gustom bukovom šumom i bogat je bistrim planinskim potocima, pa divlja krmad imaju žira na pretek i dovoljno blata da se po ceo dan valjaju u njemu.

Zebe od rastanka

-U prirodi imaju svega u izobilju, ali uživaju i u domaćoj hrani. Za doručak obično pojedu oko deset kilograma kukuruza, u zrnu ili klipu, a zamešam  im i u kantu od 20 litara ječmeno i ovseno brašno. Vole i čokoladnu napolitanku. Nedavno mi  je jedan prijatelj doneo par stotina kilograma slatkiša kome je prošao rok, pa im i to povremeno izmetem – kaže Jadžić.

Todor i njegovi ljubimci izgradili su uzajamno poverenje. Kada su sami, prilaze mu da se maze, a u češkanju po leđima najviše uživa Bendžo.

-Jako su inteligentne životinje i kao da ti čitaju misli. Čim povisim ton, naljute se i odoše u planinu. Možeš da im nakon toga bacaš šta god hoćeš od hrane, ne pomaže. Trebalo je dosta vremena da se priviknemo jedni na druge. U početku je bilo teško, ali smo na kraju uspeli – priča Jadžić.

Nomadi

Šume u jugozapadnoj Srbiji bogate su ovom vrstom divači. Za divlje svinje kažu da su nomadi, jer su stalno u pokretu, idu tamo gde ima hrane, a nema lovaca i njihovih kerova.

-Divlju svinju je teško loviti. Lukava je životinja i ne veruje nikome, zbog toga je nekada lakše uloviti vuka nego nju – kaže Desimir Spasojević sa Ravnog Tora na Murtenici.

Divlje svinje su omiljen trofej lovcima, pa tokom lovne sezone u novovaroškom kraju legalno bude odstreljeno tridesetak komada, koliko je i predviđeno lovnom osnovom. Koliko njih, međutim, strada u krivolovu, nema preciznih podataka.

Zato, kaže, i zebe od rastanka, do koga će jednog dana morati da dođe. Kada ih je nabavljao, namera mu nije ni bila da ih za ceo život „veže“ uz sebe.

-Kad tad će prevladati njihova divlja priroda i oni će zauvek otići u planinu. Nisam sam u ovoj priči, ima nas više lovaca, ali sam sticajem okolnosti ja mogao da im obezbedim najbolje uslove. Vepra i krmače smo nabavili u nameri da njihovu prasad, kada stasaju, pustimo u planinu, kako bismo obogatili lovište. Zbog nas im sigurno neće faliti ni dlaka s glave, ali strahujem od krivolovaca – kaže Todor Jadžić.  

Tekst i foto: Željko Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored