Dobri rezultati u proizvodnji šećerne repe

Proizvodna godina nije pogodovala gajenju šećerne repe, ali se kod tog useva ipak beleže bolji rezultati u prinosima u odnosu na druge jare kulture.

Direktor zadruge Ratar u Kukujevcima Vidosav Brnjašev kaže da je njihova zadruga ove godine ugovorila sa kooperantima proizvodnju šećerne repe na 292 hektara. Dodaje da godina nije bila naklonjena proizvodnji repe, a da su zahvaljujući primeni pune agrotehnike uspeli da ostvare dobre rezultate.

– Ostvarili smo prinos preko 73 tone po hektaru, odnosno 11,7 tona po hektaru šećera smo uspeli da proizvedemo, digestije su bile zadovoljavajući imajući u vidu visok prinos korena koji smo ostvarili, prosečna digestija bila nam je nešto preko 15 procenata – izjavio je Vidosav Brnjašev, ZZ „Ratar“ u Kukujevcima.

U kompaniji Sunoko ističu da agroekološki uslovi, nisu pogodovali uzgoju šećerne repe i da je ta biljna vrsta i pored toga donela prihod proizvođačima.

– Mogu da Vam kažem da je šećerna repa pokazala da je kraljica polja i da je i pored teških uslova dala dobre rezultate i da se isplatila poljoprivrednim proizvođačima – rekao je Slobodan Košutić direktor kompanije „Sunoko“.

A da li će zbog isplativosti ugovornih uslova, kao i državne podrške, od 35 hiljada dinara po hektaru za šećernu repu od naredne godine biti više oranica pod tom biljnom vrstom.

– Ono što želim da najavim da ćemo sledeće godine sigurno povećati površine pod šećernom repom i proizvodnju šećera s obzirom da smo i od države dobili stratešku pomoć u vidu stimulacije od 35.000 dinara za sve proizvođače do 500 hektara i očekujemo značajnije povećanje hektara za sledeću godinu – kaže Košutić.

I proizvođači smatraju da je državna subvencija stimulativna agrarna mera.

– Mi se iskreno nadamo da će doći do povećanja površina pod šećernom repom – potvrdio je Brnjašev.

Recimo i to da je procena za ovu godinu da će prosečan prinos šećerne repe iznositi oko 50 tona po hektaru, a ukupna proizvodnja od oko 1,6 miliona tona repe. To će obezbediti dovoljnu količinu šećera za zadovoljenje domaćih potreba.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti