Dodeljena tradicionalna priznanja „Zeleni list“

U Sremskim Karlovcima dodeljene su nagrade u okviru akcije „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“, najveće i najpoznatije ekološke akcije u Srbiji, koju su pre 39 godina pokrenuli Radio Beograd 2 i Društvo za čistoću vazduha u Srbiji. Trinaestu godinu za redom ovu akciju organizuju Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine.

Dobitnici priznanja „Zeleni list“ ove godine su Botanička bašta iz Kragujevca, Skupština opštine Prijepolje, Grupa građana „Lomnica za Lomničku reku i Jastrebac“, Ekološka inicijativa Temerin, Bojana Novaković, autor aplikacije „xEco vazduh“ Dejan Lekić, predsednik Saveza ekoloških organizacija Srbije Ljiljana Bralović, knjižar Radmilo Mulić, nastavnik hemije Jovica Plavšić i slikar Saša Stojanović.

Dobitnici specijalnog priznanja „Zeleni list“ su Srpska akademija nauka i umetnosti, ATP turnir „Serbia open“, prof. dr Dana Grujičić i dr Dragana Đorđević. Crni list su dobili Fabrika kamene vune Knauf Izolejšn iz Surdulice i JP Elektroprivreda Srbije.

Autorka emisije „Čekajući Vetar“ Radio Beograda 2 Aleksandra Vukičević kaže da se često dešavalo da dobitnik „Crnog lista“ to ozbiljno shvati i promeni svoju poslovnu politiku.

S druge strane, dobitnik „Zelenog lista“ Dejan Lekić kaže da je veoma počastvovan što je dobio nagradu i pita nadležne šta se dogodilo sa Stategijom za kvalitet vazduha do 2030, koja je pripremljena uz podršku donacija EU, krajem prošle godine.

Predsednik pokreta gorana Vojvodine Aleksa Jeftić istakao je da bi trebalo da se što više uključimo u zaštitu životne sredine, za šta se, kako kaže, i sam bori četiri decenije.

Izvor: RTV

Foto: Pokret gorana Vojvodine

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo