Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ DOMAĆA ZIMNICA IZ GORNJE RESAVE: Šumski plodovi za probirljive sladokusce

DOMAĆA ZIMNICA IZ GORNJE RESAVE: Šumski plodovi za probirljive sladokusce

615

Piše:

Jelena Lukić

Turisti koji su ovog leta posetili vodopad Veliki buk u turističkom kompleksu Lisine kod Despotovca, sigurno su na ulazu primetili lepo uređen štand – drvena zaprežna kola sa zimnicom i domaćim proizvodima – od džema, sokova, likera, ajvara, meda do projinog brašna i sira. Porodica Mijatović iz Strmostena kod Despotovca ove proizvode pravi isključivo od voća, žitarica i povrća s ovih prostora ili ubranih u šumama Gornje Resave, i to po starinskim receptima.

Danka Mijatović (37) kaže da nikada ni jedan recept nije uzela s interneta, kako to rade savremene domaćice, već isključivo od starijih žena u selu. A voće i povrće kuva na šporetu na drva. To se pokazalo kao dobra praksa jer kupci koji jednom probaju njene proizvode, kupuju ponovo.

Posao za celu porodicu

U posao uzgoja, branja i prerade voća i izrade džemova, slatka, sokova, likera, rakije i meda uključena je cela porodica Mijatović – Braniša (44), njegova supruga Danka, kao i deca Lana (16) i Kristijan (15) koji pomažu kad god nemaju obaveze oko škole. Ipak, za ono najbitnije, kuvanje voća i povrća, kao i planiranje šta će se raditi, zadužena je Danka, mlada i energična žena.

– Ja sam bila domaćica, nisam bila zaposlena, a suprug je radio u restoranu Đula u Resavici. Plata mala, a morali smo nekako da prehranimo porodicu. Pošto smo imali zemlju na ulazu u Lisine i svoj mali voćnjak, rešili smo da postavimo restaurirana starinska zaprežna kola i prodajemo domaće proizvode: najpre sok od zove, domaću rakiju, med i projino brašno, a posle smo proširili asortiman. Počeli smo 2015. godine i odlično smo radili sve do prošle godine, kada nas je prekinula epidemija korone – kaže Danka.

Pre dve godine Danka je preko Nacionalne službe za zapošljavanje dobila subvencije za samozapošljavanje.

– Dobila sam nepovratna sredstva u iznosu od 200.000 dinara koja sam uložila u tezgu, kupila mašine za obradu voća, mašine za mlevenje, vitrinu, ambalažu. Iako smo mi pre toga dosta novca uložili, i ova pomoć mi je mnogo značila – ističe Danka.

Divlje voće s Beljanice

Mijatovići sve rade sezonski, kako koje voće stiže. Imaju svoj voćnjak s po desetak stabala raznog voća, dok šumsko voće beru na obližnjoj Beljanici. Tokom leta pravili su džem, slatko, sirup i liker od domaćih i šumskih jagoda, višanja, trešanja, malina, domaćih i divljih kupina, borovnica, kajsija, šljiva, belih, crnih i crvenih ribizli, kao i peruanskih jagoda od kojih se pravi slatko.

– Džem od malina je najprodavaniji, kako zbog ukusa tako i zbog boje koja je neverovatna. Dobro se prodaju proizvodi od šumskih jagoda, kao i med s orašastim plodovima i suvim voćem kao što su kajsija, brusnica, brazilski i indijski orah, badem, smokva, suvo grožđe i šljive – kaže Danka.

Kupcima je zanimljivo i slatko od šumskog miksa u koje ide pet do šest vrsta voća, na primer, šumska jagoda, šumska borovnica, divlja kupina, malina, aronija i crna ribizla. Ukus je, kažu, fantastičan, kao i boja voća.

Ono što se odmah proda čim se iznese na tezgu jeste i rakija travarica.

Travarica sadrži kleku, anis, komorač, hajdučku travu, matičnjak, nanu i koprivu. Kad se ta rakija napravi, odstoji mesec dana i može da se konzumira, čak i kao lek. Čim napravimo, sve odmah prodamo – navodi naša sagovornica.

Kozji sir sa lekovitim dodacima

Mijatovići imaju svoje košnice, a čuvaju i pet koza, tako da imaju i domaći sir.

– Pravim kozji sir u maslinovom ulju, s dodacima kao što su beli luk, mirođija, peršun, origano, nešto ljuto. Imamo i naše kukuruzno brašno koje je mleveno na vodenici – kaže Danka.

Tokom septembra prave ajvar, turšiju, ljutenicu, paradajz u flašama.

– Pravim kompletnu zimnicu. To prodajemo do decembra, a onda pravimo pauzu kada je sneg. Godišnje skuvam više od 300 tegli ajvara i više od 50 kilograma šumskih jagoda. To se najviše prodaje – navodi Danka.

Danka sve sama kuva

Danka sve sama kuva, u pakovanju joj pomažu deca, dok je Braniša zadužen za branje voća, sakupljanje šumskih plodova, kao i za pomoć u prodaji. Kaže da joj je najlakše da kuva jagodičasto voće, dok ostalo voće, kao što je kajsija i šljiva, mora da se ljušti i odvaja od koštica. Baš zato što se ljušti, džem od kajsije ima lepu žutu boju.

– Prošlog leta je bila dobra prodaja, ovde je sve bilo puno. Ljudi nisu mogli preko granice pa su letovali u Srbiji. Sada nije tako. Malo bolji su vikendi, tada dolaze ekskurzije i organizovane posete. Inače, radni dan mi traje od jutra do sutra. Ako nisam na tezgi, onda kuvam ili sam u bašti i plasteniku. Pomažu i deca, naročito leti kada je raspust – navodi ova mlada i vredna žena.

Cele prošle zime brzom poštom su slali svoje proizvode ljudima iz Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca koji su već kupovali kod njih. Uglavnom su naručivali zimnicu, i to ajvar, sokove i med. Inače, tegla džema od 370ml košta od 250 do 350 dinara, slatko od 250 do 300 dinara, jedan litar soka je 400 dinara, a likera 600 dinara.

Slatko od peruanskih jagoda

Jedna od omiljenih Dankinih poslastica je slatko od peruanskih ili andskih jagoda.

-To je staro voće koje imam u bašti. Plod je narandžastožute boje, veličine klikera i izgledom podseća na paradajz. Bere se krajem jula. Plod je sladak, ukus je neuporediv sa bilo kojim voćem. Recimo da ima ukus vanile. Plod ima svoju ljušturu koja se skine, zatim se opere i kuva. Na kilogram voća ide kilogram šećera i 200gr vode. Ukuva se do željene gustine, ali da bude dovoljno gusto da se ne bi pokvarilo. Ne dodaje se nikakav konzervans. Kada se skuva, slatko bude providno – objašnjava Danka.

Vrganji iz okolnih šuma

Braniša Mijatović odrastao je na obroncima Beljanice i Južnog Kučaja, tako da dobro poznaje i gljive. Najtraženiji su vrganji, kojih ima dosta u šumama ovih planina.

Prošle jeseni brao sam crveni vrganj. Bilo je velikih primeraka, teških čak do kilogram. To smo sušili i prodavali. Dnevno mogu da sakupim od 15 do 20 kilograma. Otkupna cena je bila 800 dinara, videćemo kako će biti ove jeseni – kaže Braniša.

Lekoviti sirup od zovinih bobica

Sirup od crnih zovinih bobica odličan je za one koji imaju probleme s plućima i za one s povišenim holesterolom. Da bi se koristile, crne bobice zove moraju da budu potpuno zrele i moraju termički da se obrade.

Bobice se zgnječe ili izmiksiraju, nalije se voda, stavi se limuntus i to odstoji 24 sata. Na 50 cvetova zove ide pet litara vode i pet limuntusa. Zatim se procedi i doda pet kilograma šećera. To se kuva, kad proključa, kuva se još nekoliko minuta, skine se pena, a zatim se vruće sipa u flaše. Ako nije dovoljno kiselo, može da se doda još limuntusa – kaže Danka.

Od crnih zovinih bobica može da se pravi i slatko i džem.