Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Domaće bolje od hibrida

Domaće bolje od hibrida

680

Drenovac, jedno od najvećih sela u paraćinskoj opštini, poznato je po uzgoju paprike. Plodna dolina Morave omogućava povrtarima proizvodnju kvalitetnih plodova ovog povrća.

Jedan od njih je Nenad Milošević (53) koji proizvodi, uglavnom, stare domaće sorte. Poljoprivredom se bavi od 1996. godine. Iako su mu roditelji bili prosvetni radnici, on je završio Poljoprivrednu školu.

– Poljoprivrednu školu sam završio jer je u to vreme poljoprivreda imala perspektivu. Tih 90-ih godina vodila se dobra agrarna politika. Ostao sam u struci, dok su mnogi otišli u inostranstvo ili promenili profesiju. Kada sam se oženio, porodica moje supruge je imala zemlju, pa smo krenuli u ozbiljniju priču. Počeli smo sa ratarstvom, stočarstvom i paprikom, a sada sam pre svega orijentisan na povrtarstvo i voćarstvo. Treba se baviti i ratarstvom, jer nije svaka godina dobra za povrće – počinje razgovor za „Dobro jutro“ Nenad Milošević.

Domaće sorte se bolje pokazale

Od povrća uzgaja papriku, kupus, paradajz, bostan, dinju, a od voća krušku, trešnju i dunju. Od ratarskih kultura kukuruz i pšenicu.

– Naš moravski kraj je poznat po uzgoju paprika jer je kompletna dolina Morave povoljna za gajenje. Imam domaće sorte, a to su kapije – bela kurtovka, crna kurtovka, dukat. Sve su to paprike odlične za ajvar. Mogu reći da su se naše domaće sorte pokazale kao bolje i po prinosu, i po otpornosti na bolesti u odnosu na hibride. Seme hibrida je skupo, a na našem podneblju hibridi se nisu baš pokazali kao dobri – naglašava Milošević koji papriku uzgaja na otvorenom na jednom hektaru, dok ukupno obrađuje oko desetak hektara pod ostalim povrćem, voćem i ratarskim kulturama.

U poslu mu pomažu supruga Tatjana i stariji sin Mihajlo, student na Poljoprivrednom fakultetu. Sada u februaru kreće se sa poslom oko paprika i završava se u decembru.

– Sami proizvodimo rasad iz našeg semena. Ako hoćete da imate zaradu morate sve sami da radite od početka proizvodnje do kraja. Ostavljamo najbolju papriku za seme koje se osuši, spakuje, a nakon dezinfekcije ide dalje u proizvodnju rasada. Imamo kontejnerski rasad u plastenicima. Godišnje proizvedemo do 100.000 rasada paprike. Dok ne krene rasađivanje pripremamo zemljišta, pa tako oremo, tanjiramo, đubrimo i u maju rasađujemo. Povrće gajimo na otvorenom. Previše nam je skupa plastenička proizvodnja. Na otvorenom polju je jeftinija proizvodnja, ali je rizičnija i zbog vremenskih uslova i zbog bolesti – kaže Milošević.

Veliki problem su bolesti i štetočine

– Problem nam pravi plamenjača, a od štetočina puževi i insekti. Sve su to problemi koji se rešavaju samo je potrebno znanje. Ništa se ne prepušta slučaju jer je nama ovo posao od koga živimo. Svaki dan sam na njivi. Mora da se prati sve kako bi se izbegle bolesti. Imam i dobru saradnju sa Poljoprivrednom službom iz Jagodine koja mi dosta pomaže – ističe Milošević.

Prošla sezona je, kako kaže, bila teška zbog vremenskih neprilika, ali je viša cena paprike pokrila manje prinose.

– Proizvođačima je bilo isto dok je kupcima bilo skuplje. To je pravilo, ako imate veći rod, jeftinija je roba, a kada je manji rod jeftinije vas košta berba i prevoz, i skuplje prodajete tako da nam dođe na isto. Nama je cilj da narod može da kupi naše proizvode, a ne da imamo visoke cene – objašnjava Milošević.

Berba paprike kreće od 15.avgusta i traje do oktobra ili novembra, nekada i do decembra.

– Lepo vreme krajem godine je doprinelo da budemo na nekoj pozitivnoj nuli. Nedavno sam nabavio i hladnjaču od 100 kubika koju pretežno koristim za voće. Papriku sam prodavao odmah, ali sada ću moći i nju da skladištim. Povrće i voće uglavnom prodajem na veliko, a papriku i paradajz na pijacama. Imam i sve potrebne mašine, od onih za sadnju sitnog semena, sadilica za rasad, mašina za postavljanje folije, traktora i vozila. Bez toga nije moguće profesionalno bavljenje ovim poslom – kaže Nenad.

Dani paprike u Drenovcu

Sve poslove oko uzgoja paprike rade sami porodično, osim berbe kada moraju da angažuju radnike. Rod je u proseku oko 15 do 20 tona po hektaru, na boljim parcelama i oko 30 tona. Svake treće godine radi analizu zemljišta koja je pokazala da zemljište u ovom kraju ima povećane količine kalijuma i fosfora, a manje količine azota.

Nenad Milošević je jedan od organizatora manifestacije „Dani paprike“ u Drenovcu koja traje već 12 godina. Na manifestaciji se izlažu paprike ali i drugi poljoprivredni proizvodi i mašine, bira se najteža i najduža paprika i održava se takmičenje u spremanju ajvara.

– Cilj je bio druženje paprikara i razmena iskustava. Uspeli smo da za 12 godina poboljšamo i kvalitet i količinu paprika. Koliko se sećam prošle godine najteža paprika je bila 350 grama teška, a najduža je imala 27cm – kaže Milošević.

On se, kao i ostali povrtari ovog kraja, zalaže za očuvanje starih sorti paprika.

– Treba očuvati naše sorte paprike jer one imaju i miris i ukus. Sve hibride sam probao i ni jedan nije tako dobar kao autohtone sorte, a i kupci više vole domaće. Od hibrida sam sadio kaptur i on ima i prednosti i mane. U plasteniku može dobro da se gaji, ali na otvorenom dobije hrapavu površinu i takvu papriku niko na pijaci neće da kupi. Ima suvu materiju i dobar je za ajvar ali narod hoće domaće sorte i hoće velike, lepe, sjajne plodove. Seme hibrida bi koštalo više od hiljadu evra za hektar, a domaće košta oko 200 evra – objašnjava Nenad.

Zanimljiv je podatak da u Drenovcu oko pedeset domaćinstava gaji papriku, od oko 500 domova. Ranije je bilo 700 kuća u ovom selu a i skoro svako domaćinstvo je uzgajalo paprike.

Crna kurtovka je slična beloj kurtovki, ali su joj plodovi tamnije boje. Iako su plodovi sitniji nego kod hibrida, mogu porasti do 20cm i težine do 250 gr. I ona ima slatki i nežni ukus, i pogodna je kako za punjenje tako i za kuvanje raznih jela, naročito ajvara.

Bela kurtovka ima krupne, debele i mesnate plodove. Kada sazri paprika je crvena. Poznata je po slatkom ukusu i uglavnom domaćice vole da je kupuju za ajvar jer ima dosta suve materije, lako se ljušti i brzo upržava.

Dukat je sorta koja daje izuzetno slatke i sočne plodove srednje veličine. Crvene je boje kada je zrela. Dukat paprika je pogodna za uzgoj u plastenicima i na otvorenom polju, a karakteriše se visokim prinosima.

Piše: Jelena Lukić