DRONOVI BUDE MAŠTU

Veštačka inteligencija je ušla u brojne pore ljudskog života i rada. Glavni „izvođači radova“ su male bespilotne letilice – dronovi. Dronovi snimaju teren preko satelita do milimetarske preciznosti, kontrolišu vlagu i zdravlje zemljišta, đubre njive i useve, podstiču oprašivanje, biraju pojedinačne biljke za tretiranje herbicidima, fungicidima i insekticidima na nepristupačnim pozicijama i pre uočljivih šteta. Imaju mogućnost da nadgledaju čitavu vegetaciju, proširuju saznanja, štede ulaganja, podižu prinose, beleže kretanje i zdravlje životinja.

Sprečavanje bolesti na zabarenim terenima

– Dronovi mogu da se koriste uvek kada je potrebno zaštititi biljke od bolesti i štetočina – kaže inž. Nenad Milovanović, zaposlen u sektoru prodaje Kompanije “Livono“ DO Beograd.

– Ali njihov najveći efekat se pokazuje kada klasična mehanizacija ne može da uđe u parcelu. Obično je to u prolećnom delu godine, kada su česte padavine, pa su njive zabarene, a bolesti i štetočine mogu napasti biljke. Praksa upotrebe dronova najpre zahteva programiranje granica parcele, zatim da se, preko aplikacije na mobilnom telefonu koju mi obezbeđujemo, unesu parametri njegovog leta. Pomoću autopilota, se utvrđuje visina leta drona, njegova brzina, radni zahvat, norma sa kojom će raditi kao i željena veličina kapljica.

Varijabilno tretiranje biljaka

Primenom dronova moguć je varijabilni tretman biljaka. Da bi se to učinilo neophodno je da dron najpre pređe preko parcele i odredi multispektralno snimanje, i utvrdi koja su to žarišta sa potencijalnim oboljenima. Sa aplikacijom dron se fokusira samo na ta mesta uz odgovarajuću dozu zaštitnog sredstva. Postoje programi koji određuju žarišta itu mapu prebacuju aplikacijom u softver drona.  Na korisniku je da odredi sa kojom normom i dozom će dron raditi ove delove biljke, koje je neophodno teretirati određenim pestivcidom, manje ili više izostavljajući zdrave biljke. Za primene u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu koriste se dronovi sa kapacitetom od 10-30 litara, čija se cena na nedavno održanom Novosadskom sajmu kretala od 9.630 do 13.950 evra.

Tekst: B. Krstin

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra