Evica Mitić i u osamdeset trećoj mesi taranu

Mešenje tarane, čuvenog vranjskog specijaliteta, za svaku tamošnju domaćicu predstavlja ozbiljnu pripremu. Tog pravila i u osamdeset trećoj godini se pridržava i Evica Mitić. Iako je već u poznim godinama ona je svakog leta mesi po receptu koji je nasledila od svoje majke. Ističe da nema dobre tarane bez kvalitetnih jaja. Otuda je uvek mesi od kokošijih jaja koje dugo već kupuje od proverenog prodavca. Kaže da količinu brašna obavezno podredi veličini jaja od kojih želi da napravi taranu. Kada je pravi od jaja srednje veličine testo obično zamesi od dva kilograma brašna, deset komada jaja, jednu kašiku soli, jedne male šoljice za kafu zejtina, isto toliko  griza i mleka ili vode po potrebi.

Ovako zamešeno testo mora dugo da se mesi kako bi se na kraju dobilo perfektno glatko testo od koga će se napraviti lepe kore koje se neće cepati prilikom mešenja. Sve kore Evica je sukala oklagijom vodeći računa da ih razvije sa što manje brašna. Prestajala bi sa sukanjem čim bi mogla jasno da nazre šare stolnjaka ispod kore koju suče. Ovu tehniku pravljenja kora ona je primenjivala sve dok nije osetila slabost u kičmi i rukama. Tek tada je kupila mikser i mašinu za razvlačenje kora.

– Pripremljeno testo podelim na kuglice, a potom malo razvučem oklagijom kako bih prilikom provlačenja kroz mašinu dobila što tanju koru. Sve njih složim na čaršaf, pokrijem čistom zavesom i ostavim na suncu da se osuše.”, kaže Evica naglašavajući da su kore gotove čim počnu da pucaju.

Od ovako pripremljene tarane ona pravi raznovrsna stara vranjska jela počevši od đuveča, čorbice sa pilećim mesom, do tarane sa mlekom, tarane sa zaprškom. Čorbica od tarane je i danas njeno omiljeno jelo. Sprema je tako što u šerpu najpre skuva pileće meso. Kada bude skuvano na pola ona prospe prvu vodu, nalije vruću i nastavi sa kuvanjem. Meso izvadi čim bude skuvano i ostavi da se ohladi da bi ga potom isekla na sitne kockice. Umeđuvremenu na ulju proprži glavicu sitno seckanog crnog luka. Kada porumeni doda rendanu šargarepu, može i jedan krompirić, a potom i iseckani paradajz.

– Po sjedinjenju sastojaka doda se meso, sve zajedno dodatno uprži, sipa u vodu u kojoj se kuvalo meso i pusti da se kuva još desetak minuta. U tako ukuvanu masu potom treba staviti izmrvljenu taranu i začine po želji počevši od aleve paprike, preko soli, vegete, peršuna, lovorovog lista – kazuje Evica i ističe da se ova čorbica jede uz sve mlečene proizvode ili neku sezonsku salatu.

Od ovog testa ona pravi i ukusne rezance. Pre nego što ga provuče kroz mašinu obavezno ga ostavi da uhvati koricu kako bi dobila rezance kakve je zamislila.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti