Poslednjih godina sve češće se u svim oblastima biljne proizvodnje pominju feromoni. Nekima nije sasvim jasan sam pojam feromona, a drugi se pitaju kako mogu da pomognu smanjenju broja prskanja različitih biljnih vrsta. Jedino oko čega nema dileme je da je, zbog bezbednosti hrane, zdravlja ljudi i životinja, kao i zaštite životne sredine, potrebno smanjiti upotrebu sintetičkih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. To nas vraća najavljenoj, osnovnoj temi ovog teksta.
Jedna od alternativnih, visoko efikasnih metoda za kontrolu štetočina ispod ekonomskog praga štetnosti su feromoni. Strogo su specifični u svom delovanju, selektivni prema korisnoj entomofauni i brzo razgradivi.
Priroda u službi zaštite
Pojam feromon uveden je u „poljoprivredni rečnik“ davne 1559. godine. Insekti luče posebne, lako isparljive supstance koje se nazivaju feromoni čiji je zadatak da privuku jedinke suprotnog pola iste vrste, a te informacije primaju preko sopstvenih antena. Antene su izduženi, pokretljivi ekstremiteti na prednjem delu glave koji pomažu u otkrivanju dodira, pokreta, temperature, vibracija, mirisa i ukusa. Osim seksualnih feromona, u cilju konrole brojnosti štetnih vrsta, primenjuju se i feromoni za sprečavanje kopulacije (parenja insekata).
Feromonske klopke se više od 40 godina koriste za prognozu i praćenje štetnih vrsta insekata i suzbijanje ekonomski značajnih štetočina. Zahvaljujući postavljenim feromonskih klopkama u zasadima, sasvim pouzdano mogu da se povežu biološki događaji inekatske vrste sa uslovima sredine u kojima se pojavljuju. Očitavanje prisustva štetne vrste i praćenje brojnosti omogućava da se tokom cele vegetacione sezone prati dinamika kretanja štetočina i prognozira njihova brojnost.
Do sada su u svetu poznate tri metode korišćenja sintetičkih seksualnih hormona. To su metod mamaka za mužjake, čiji je cilj sakupljanje što većeg broja i time smanjenje mogućnosti sparivanja i oplodnje ženki, metod difuzije sintetičkih seksualnih mirisa u atmosferu sa ciljem zavaravanja mužjaka u nalaženju jedinki suprotnog pola i metod mamaka za osmatranje populacije.
Piše: Dipl. inž. Mirjana Petrović, PSS služba u Leskovcu

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com