Feromonske klopke – ekološka borba protiv štetnih insekata u zaštićenom prostoru

Feromonske klopke, su alatke u borbi protiv štetnih insekata. Koriste se za hvatanje insekata, koristeći njihove feromone kao sredstvo za privlačenje. Feromoni su hemijske supstance koje insekti koriste kao sredstvo komunikacije unutar iste vrste radi ishrane, upozorenja, privlačenja partnera.

Feromonske klopke mogu biti pasivne u vidu lepljivih ploča ili akitivne u vidu elektronskih klopki sa senzorima. Postavljanje feromonskih klopki u zaštićenom prostoru ima nekoliko specifičnosti i prednosti.

– One se mogu koristiti za praćenje prisutnosti štetnih insekata, što istovremeno omogućava rano otkrivanje problema, pre nego što postane ozbiljan. Ciljaju specifične vrste štetnih insekata, koristeći njihove feromone kao sredstvo za privlačenje, čime se smanjuje rizik od hvatanja korisnih organizama – ističe Zoran Lazarov, savetodavac za ratarstvo u vranjskoj PSSS.

Feromonske klopke su, po njegovim rečima, obično ekološki prihvatljivije od hemijskih sredstava, jer ciljaju samo određene štetne insekte, što smanjuje potrebu za upotrebom širokog spektra štetnih heminskih sredstava, koja mogu imati negativne posledice na korisne organizme, ljude, životinje i okolinu, odnosno na biološku raznolikost.

– Iako postavljanje klopki može biti početni trošak, dugoročno gledano, primena feromonskih klopki može rezultirati smanjenjem potreba za upotrebom skupih pesticida i drugih kontrolnih mera, čime se smanjuje negativni uticaj na zemljište, vodu i vazduh – naglašava Lazarov.

On podvlači da su obično feromonske klopke sigurne, ne uzrokuju pojavu rezistentnosti kod štetnih insekata na pesticide, za razliku od čestih primena hemijskih sredstava za suzbijanje štetočina. Time se sprečava potreba za korišćenjem sve jačih pesticida, kako bi se postigao isti učinak.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra