Gajenje majčine dušice

Majčina dušica (Thymus serpyllum) je višegodišnja lekovito-aromatična biljka koja za svoje uspevanje traži puno svetlosti i toplote.

U fazi mirovanja podnosi niske temperature, ne odgovaraju joj teška i vlažna zemljišta kao i peskovita, laka i hladna. Za uspešno gajenje zahteva srednje laka, plodna zemljišta sa dovoljno vlage. Da bi se ostvario dobar prinos i zadovoljavajuća krupnoća cvasti, potrebno je primeniti i navodnjavanje.

Majčina dušica se obično uspešno gaji četiri do šest godina na istoj parceli. Dobri predusevi za majčinu dušicu su đubrene okopavine i jednogodišnje mahunarke i ona se može vraćati na isto mesto posle četiri godine.

Majčina dušica se razmnožava direktnom setvom, proizvodnjom rasada i deljenjem busena.

Direktna setva se obavlja u jesen ili u proleće, širokoredno na 30-40 cm međuredno i 8-10cm u redu. Dubina setve je 1-2 cm. Posle nicanja, usev se proređuje na potreban sklop.

Gajenje iz rasada: setva se obavlja u tople leje polovinom februara i neguje do kraja leta. U jesen se rasađuje na stalno mesto. Rasađivanje se može obaviti i u proleće, ali je bolji prijem sadnica u jesen.

Deoba bokora se obavlja u vreme mirovanja (kasna jesen ili rano proleće), tako što se dele busenovi i rasađuju.

Obrada zemljišta za setvu/sadnju se obavlja na oko 30 cm dubine. Đubrenje se obavlja pred duboku obradu. Količina NPK đubriva bi trebalo da iznosi: 40-60 kg/ha N, 50-70 kg/ha P2O5 i 60-80 kg/ha K2O. Posle košenja se vrši prihranjivanje i navodnjavanje kako bi se biljke bolje regenerisale. Zaštita od biljnih bolesti se vrši samo kod većeg napada bolesti i štetočina.

Što se tiče berbe, beru se samo razvijene cvasti od juna meseca, zatim se cvasti suše na 35-40 C u sušarama ili prirodnim putem. Za tri nedelje počinje novo cvetanje i berba se nastavlja do prvih mrazeva. Prinos suvih cvasti je 400 do 800 kg, a herbe 1.000 do 2.000 kg. Etarsko ulje se dobija iz sveže herbe i to 10-15 kg/ha ulja.

Izvor: Vojvodina uživo

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra