Gecići iz Iđoša godinama u proizvodnjom aronije

Porodica Gecić iz Iđoša nadomak Kikinde godinama se bavi proizvodnjom aronije. Osim sirovih bobica, od te lekovite biljke prave kompote, džemove, hladno ceđene sokove i čajeve. U najboljim godinama, prinos na površini od 400 ari bio je oko dve tone, ali ove sezone zbog prošlogodišnjeg orezivanja i suše očekuju skromniji rod. Cilj im je da se posao proširi, a za to su zainteresovane mlađe generacije u porodici.

Studenkinja medicine iz Iđoša Željka Gecić u porodični posao proizvodnje aronije ušla je kao srednjoškolka. Od lekovite sibirske biljke, koja se sve češće spominje u različitim pričama o zdravom životu, porodica Gecić dobija proizvode, koje plasira na tržište širom severa Banata.

– Pravimo hladno ceđene sokove od svežih bobica, a prodajemo i sveže sirove bobice na tržištu. Pravimo kompote i džemove, a od hladno ceđenih sokova, od bobica koje smo cedili pravimo čajeve – kaže Željka Gecić.

Proizvodnja aronije porodice Gecić zasnovana je na oko 400 ari. Početak berbe očekuje se za mesec dana, a čini se da će ova sezona biti skromnija od prethodnih.

– Sad će biti malo manje roda, jer smo prošle godine skratili i orezali, pa će prinos biti slabiji. Imali smo i do dve tone nekada, ali sada smo imali i toplotu i sušu. Zalivamo, imamo sistem „kap-po-kap“ i nadamo se da će sad biti oko tone – objasnio je Nenad Gecić.

U posao oko aronije angažovana je cela porodica. Ipak, dugoročne planove prave mlađe generacije

– Moje ambicije su da proširim proizvodnju, da otvorimo svoje tržište i firmu, kako bismo mogli to. Smatram da postoji mogućnost i šansa da izvezemo na viši nivo – zaključila je Željka Gecić.

Za sada, osnovno tržište porodice Gecić jesu Kikinda i okolna mesta. Željka je o umećima prodaje učila od strica, a želja joj je da svoje menadžerske sposobnosti, ljubav prema medicini i lekovitu moć aronije spoji i od toga napravi prepoznatljivi porodični brend.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime